SAD IM SE GADE NJEGOVE MILIJARDE? Kako je Roman Abramovič od mudrog biznismena postao mrski neprijatelj Zapada
Jedne od prvih žrtava sankcija, koje je Zapad nametnuo Rusiji zbog napada na Ukrajinu, ako se oni mogu nazvati žrtvama, su ruski oligarsi. Medijski najistaknutiji među njima, Roman Abramovič, preko noći je postao mrski neprijatelj, jer je, po objašnjenju zvaničnika iz Evropske unije, veoma blizak sa Vladimirom Putinom, kao i da je zahvaljujući vezama sa ruskom državom ostvario enormno bogatstvo. Pored Abramoviča, još 6 ruskih oligarha se našlo na udaru sankcija Velike Britanije i EU.
Što se tiče načina bogaćenja ruskih oligarha, to je manje-više, svima poznato. Jasno je i to da je Zapad odlučio da se svim mogućim pritiscima obračuna sa Rusijom. Međutim, postavlja se pitanje – zašto su čekali rat u Ukrajini? Zar Abramovič nije imao „sporne milijarde” decenijama unazad i dok je donosio veliki prihod Englezima, kao vlasnik Čelzija?
Jer Abramovič je doskora uživao sve privilegije kao građanin Velike Britanije, i hvaljen je zbog svojih uspeha sa fudbalskim klubom Čelzi, koji sada planira da proda.
Prema rečima Jovana Kneževića, stručnjaka za ekonomsku diplomatiju i geopolitiku, Zapad poštuje jedino novac i kapital.
– Oni su oberučke prihvatali kapital ruskih oligarha. Što se Abramoviča tiče, treba imati na umu i to da on spona ruskog i izraelskog, preciznije jevrejskog kapitala – objašnjava Knežević, smatrajući da to uopšte nije slučajno. On kaže da nije slučajno i to što je rabin (jevrejski sveštenik), koji je omogućio Abramoviču da dobije portugalsko državljastvo, nedavno dobio zabranu izaska iz Portugala, to jest, da je u slučaju Abramoviča Zapadu jedino i samo na umu korist.
Naš sagovornik napominje da je trenutno zarobljeno oko 700 milijardi dolara ruskog novca na Zapadu, pa se postavlja i pitanje – ko garantuje da se taj novac već ne obrće.
– Sve je to nedopustivo u liberalnom kapitalizmu, koji upravo Zapad propagira, privatna svojina je svetinja – ističe Knežević.
On smatra da je cilj sankcija isključivo jačanje Komonvelta, pre svega Velike Britanije i SAD-a, dok Evropa tone, a Nemačka ne može da preživi bez ruskih energenata. Knežević tvrdi i to da je NATO svojim potezima gurao u rat Ukrajinu, jer su oni došli blizu granice Rusije, a ne Rusija kod njih.