Sud u Kini je presudio u korist radnika čija ga je kompanija zamenila veštačkom inteligencijom, dodelivši mu više od 32.000 evra odštete.

Radnik, prezimena Džou, pridružio se tehnološkoj kompaniji u Hangdžouu 2022. godine kao supervizor kontrole kvaliteta, odgovoran za velike jezičke modele koji se koriste u proizvodima zasnovanim na veštačkoj inteligenciji, izveštava Gardijan.

Smanjenje plate od 40 procenata, pa otkaz

Kompanija, čije ime nije objavljeno, kasnije je tvrdila da veštačka inteligencija može da obavlja njegov posao i ponudila mu premeštaj na nižu poziciju i smanjenje plate od 40 procenata. Kada je odbio, otpušten je. 

Džou je osporio otkaz, a sud u Hangdžouu je prošlog meseca presudio da ga je kompanija pogrešno otpustila i naložio joj da mu isplati nešto više od 32.000 evra odštete.

Kineski državni mediji pozdravili su presudu, nazivajući je "ohrabrujućom porukom naporima da se zaštite prava radnika u doba automatizacije".

Ljudi u Kini, ohrabreni politikama svoje vlade i generalno optimističnim stavom prema tehnologiji, generalno su pozitivniji od onih na Zapadu u pogledu potencijala veštačke inteligencije da poboljša njihove živote.

Nedavno istraživanje kompanije Ipsos pokazalo je da je više od 80 procenata ljudi u Kini uzbuđeno zbog proizvoda koji koriste veštačku inteligenciju, u poređenju sa manje od 40 procenata u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Sjedinjenim Američkim Državama. 

Visoka nezaposlenost mladih

Ali trka u različitim sektorima ekonomije za brzo usvajanje veštačke inteligencije počinje da izaziva zabrinutost zbog potencijalnog gubitka radnih mesta. Kina se suočava sa stalno visokom nezaposlenošću mladih, sa 17 procenata mladih između 16 i 24 godine koji ne mogu da pronađu posao, prema najnovijim podacima.

Kajl Čen, saradnik Instituta Brukings koji proučava kinesku tehnološku i industrijsku politiku, rekao je da postoje znaci promene u pristupu Pekinga gubitku radnih mesta izazvanom veštačkom inteligencijom.

"Kineski kreatori politike su ranije uglavnom umanjivali ove rizike. Zvanične poruke o veštačkoj inteligenciji fokusirale su se na nova radna mesta koja ona stvara. Proces je upoređen sa restrukturiranjem tržišta rada tokom industrijske revolucije. Ironično, te promene su naišle na snažan otpor radnika u to vreme. Sada vidimo da Peking sve više govori o rešavanju problema nezaposlenosti povezane sa veštačkom inteligencijom", rekao je on. 

Slučaj Hangdžou nije prvi put da su vlasti presudile u korist radnika koji su izgubili posao zbog veštačke inteligencije.

Poslodavci moraju preuzeti odgovornost

Lokalna samouprava u Pekingu je prošle godine objavila detalje arbitražnog slučaja u kojem je kompanija otpustila ženu koja je 15 godina radila kao ručni sakupljač podataka. Kompanija je tvrdila da njen posao može da obavi automatizovani alat za prikupljanje podataka.

Arbitražni panel je presudio da kompanija ima pravo da uključi veštačku inteligenciju u svoj poslovni model, ali da to ne predstavlja "značajnu promenu objektivnih okolnosti" koja bi zakonski mogla biti osnov za raskid ugovora o radu, piše tportal.

Džeremi Daum, viši saradnik u Centru za Kinu "Pol Cai" na Univerzitetu Jejl u Pekingu, rekao je da nedavni slučajevi pokazuju da „tamo gde je tehnološka promena predvidljiva i kontrolisana nadogradnja poslovanja, poslodavci ne mogu jednostavno da prebace troškove tranzicije na zaposlene".

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Expo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.