SRBI VOLE KREDITE Ali, šta raditi sada kada je era gotovog novca završena – na jednu stavku posebno obratiti pažnju
Era gotovog novca definitvno je završena. Evropska centralna banka posle 11 godina podigla je svoje referentne kamatne stope, a Narodna banka Srbije je nedavnom odlukom povisila svoju kamatnu stopu na nivou od 2,50 odsto.
Prema poslednjim podacima, sa početka ove godine, građani Srbije izgleda jako vole kredite. Udruženje banka Srbije navodi da je u toku 2021. godine došlo do rasta kreditne aktivnosti od 12,6 odsto u odnosu na 2020. godinu. Pandemija i ekonomska kriza izazvana koronavirusom nisu uticale na to da se smanji nivo kreditne aktivnosti. Međutim, sudeći po najnovijim trendovima u oblasti monetarne politike, zaduženje po osnovu kredita moraće da se smanji jer postaje finansijski nerezonski zaduživati se u tolikom obimu.
Jasno je da su krediti odlična stvar kada zafali novca ili kada se želi kupovina novog tehničkog uređaja, ili pak komada nameštaja koji će oplemeniti dom. Ali, takvi krediti sada znače siguran gubitak i bespotrebno zaduživanje. Oni koji pak nameravaju da investiraju, mogu sebi priuštiti rizik, ali uz određene modifikacije.
Najpre, stručnjaci savetuju da je u ovom trenutku, kada se ne zna kako će se dalje odvijati monetarna politika centralnih banaka, najbolje uzimati kredite sa fiksnom kamatnom stopom. Takvi krediti jesu nešto skuplji od onih sa varijabilnom, ali njihova prednost je u tome što u slučaju naglog povećanja kamatnih stopa oni koji su zaduženi ostaju bezbedni.
Najvažnija stavka u ovom trenutku, kako naglašava Vladimir Vasić, sekretar Udruženja banaka Srbije, je da pored toga što krediti treba da imaju fiksnu kamatnu stopu, važno da budu upotrebljeni sa nekakvom svrhom.
– Građani koji razmišljaju o kreditu treba da vode računa šta sa tim zaduženjem dobijaju. Recimo, uzeti kredit da se radi nova fasada kuće je finansijski smisleno jer će se sa time ostvariti značajna ušteda energije i smanjiti izdaci za račune. Samo u ovakvim slučajevima je sada smisleno biti kreditno zadužen – rekao je Vasić u razgovoru za naš portal.
Dakle, svi oni koji planiraju da podignu kredit moraju da obrate pažnju na svrsishodnost i obezbede da kreditni dug bude utrošen u nešto što će u budućem periodu doneti uštedu. Da li je to izolacija, novi auto koji će trošiti manje goriva, neki uređaj koji je energetski efikasniji, nije važno. Ono što je bitno jeste da kreditno zaduživanje zadovolji dva najvažnija aspekta planirane potrošnje – štednja i funkcionalnost.
Treća važna stavka kod uzimanja kredita jeste period otplate. Ako postoji prinuda da se u ovom momentu podigne kredit, jako je važno da period otplate bude što duži uz mogućnost dužeg grejs perioda.
Zašto je ovo važno? Kako pojašnjava Vladimir Vasić, iako se monetarna politika zaoštrava, za sada nema bojazni da će doći do toliko naglog skoka kamatnih stopa koje bi izazvale drastične poremećaje na finansijskom tržištu. Ipak, i pored ovakvog ubeđenja, savetuje se da se dug „razvuče“ na što duži vremenski period jer su fluktuacije prisutne.
U idealnom slučaju, ko mora da uzme kredit treba da ima na umu tri važne stvari: Prvo, da kamatna stopa bude fiksna iako je takvo zaduženje nešto skuplje. Drugo, važno je da kredit bude namenjen za potrošnju koja će doneti neku uštedu. I treće, što duži rok otplate dok se situacija ne smiri.
Na kraju, savet je da se u ovom momentu izbegne ovakva vrsta zaduživanja. Analitičari očekuju da će se kamatne stope staibilizovati onda kada se inflacija stavi pod kontrolu, a do tada, nema potrebe za još jednim zaduživanjem u okolnostima koje su, najblaže rečeno, nezgodne.