SUBVENCIJE DAJU REZULTATE Sve je više „hibrida“ na srpskim drumovima
Koji modeli automobila i motocikala su najprodavaniji u Srbiji? Šta pokazuju aktuelne tržišne analize? U kakvom smeru se kreće elektrifikacija vozila u Srbiji?
Na ta pitanja i još mnogo toga Aleksandra Đurđević, predsednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, Jelena Janićijević, član upravnog odbora Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, kao i Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila, ispred Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova i delova, dali su odgovore na prvoj održanoj konfereciji za novinare.
Uvodnu reč imala je Aleksandra Đurđević, predsednica ove asocijacije, koja je najpre istakla da njihova organizacija okuplja 30 članova, mahom uvoznika većine automobilskih brendova prisutnih na domaćem tržištu. Dodala je da Srpska asocijacija vozila i delova zapošljava na više od hiljadu ljudi, kao i da svoje zaposlene šalju u inostranstvo na dalja usavršavanja.
Odmah nakon toka, ona je govorila o ključnim inovacijama, ali i o smeru u kom će se razvijati automobilska industrija.
– Broj električnih vozila u svetu je sve veći, poznato je da je donesen Zakon o zabrani proizvodnje vozila sa emisijom štetnih gasova, zaključno sa 2035. godinom, pa shodno tome proizvođači su uveliko zagazili u proizodnju električnih automobila, i u tom smeru će se sve dalje i razvijati.
Koji faktori diktiraju cenu vozila?
Predsednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, Aleksandra Đurđević, objasnila je da postoje tri ključna faktora i da su to najosnovnije stavke kako se određuje cena vozila.
– Inflatorni faktor, potrebe kupaca, ali i sama cena strogih ekoloških standarda.
Pored navedenih faktora, tu je jasna slika trendova koji će oblikovati industriju u deceniji ispred nas.
Đurđević je istakla da sve ide u pravcu elektrifikacije, kako vozila, tako i neophodne infrastrukture, zatim u smeru autonomne, ali bezbedne vožnje, ka povezanosti vozila (vehicle-to-everything), ali ka razvijanju „mobility as a service“, tačnije spajanju informacija javnog prevoza i usluga deljenja vožnje na jednoj platormi.
Na konferenciji je takođe istaknuto da Srbija mora da ubrza proces elektrifikacije i izgradnju infrastrukture, jer je 2035. godina sve bliža.
– Elektrifikacija je jasan trend i to je glavni cilj. Mi smo deo nje i nema povratka nazad. Auto-industrija se nalazi u periodu najveće transformacije do sada – dodala je.
Nakon predsednice Đurđević, reč je imao Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, koji je odmah na početku izlaganja istakao da je je tokom avgusta i septembra udeo električnih automobila pretekao tržište dizel automobila u Evropskoj uniji, kao i da je situacija u Srbija ipak nešto drugačija, ali svakako zadovaljavajuća.
– U našoj zemlji je nešto drugačija slika, svakako da je manje električnih automobila u odnosu na EU, ali raduje sve veći udeo hibridnih vozila na domaćim drumovima. U poslednih par godina porasla je kupovina električnih automobila, a tome je svakako dosta pomogla i država koja je svojim subvencijama podstakla ovakvoj kupovini – rekao je Ćorović.
Generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, osvrnuo se i na analizu tržišta automobila u Srbiji u periodu od 2007. do 2013 godine.
– Samo u poslednjih godinu dana desio se rast prodaje novih automobila u Republici Srbiji u odnosu na prošlu godinu, ali 16 odsto u odnosu na period pre pandemije kovida, ali da svakako brojke ne zaostaju mnogo od tržišta Evropske unije – objasnio je Ćorović.
Tom prilikom istakao je i top 5 najprodavaniji modela u Srbiji u periodu od 2022. do 2023. godine u Srbiji.
– Na prvom mestu je Škoda Octavia, zatim Dacia Sandero, Hyundai Tucson, zatim Toyota Corolla, i na poslednjem, petom mestu je Škoda Skala. Od ukupne količine novih automobila, 55 odsto plaćeno je gotovinom, dok je ostatk od 45 odsto vozila plaćeno putem kredita i lizinga – dodao je.
Što se tiče uvoza polovnih automobila, prema podacima Cube Solutions-a, po izduvnim normama za period od januara do avgusta 2023. godine, najmanje je uvezeno automobila sa Euro 6 standardom (18.463 hiljade vozila), zatim vozila sa Euro 5 standardom (26.980 hiljada), a najviše uvezenih vozila (43.243) jesu ona sa Euro 3+4 standardom.
Na konferenciji za novinare govorila je i Jelena Janićijević, član upravnog odbora Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, koja je predstavila podatke iz oblasti Motocikala, skutera, ATV vozila na domaćem tržištu.
– Kada je reč o broju registrovanih vozila nemamo još uvek precizan broj, ali definitivno je da motocikli beleže konstatan, i čak dvocifren porast kada je kupovina u pitanju. U periodu od 2019. godine zabeležili smo četiri puta uvećano tržište motocikala u Srbiji. Ukupan broj registrovanih motocikala je od početka godine 1.989, a od kraja godine se planira da ta brojka pređe 30.000, što predstavlja odgroman rast – rekla je Jelena Janjićijević.
Dodala je i da je period nakon pandemije kovida doneo povećano interesovanje ljudi da slobodno vreme provode vreme u prirodi, da je sektor turizma u Srbiji drastično zaživeo, kao i da je to upravo donelo i veću kupovinu kvadova.
Ona je takođe istakla da je i interesovanje za A kategoriju, koja se odnosi na motocikle, značajno poraslo, te da auto-škole u Srbiji svake godine imaju do 30 odsto više polaznika za ovu kategoriju.
– Bezbednost vozača je na prvom mestu u saradnji sa institucijama, medijima i stručnim udruženjima. Ide se ka tome da motociklista u mnogo manjoj meri utiče na sopstvenu bezbednost uz pomoć najnovijih tehnologija – objasnila je Janićijević.
Završnu reč imao je Boris Ćorović, koji je rekao da se pitanje elektrifikacije svih vozila više i ne dovodi u pitanje, da su standardi već postavljeni, kao i da je važno da se uhvati korak sa Evropom i svetom u toj oblasti.
– Važno je da se svest domaćeg stanovništva kreće u tom smeru, takođe je važno da se ne prave greške iz okolnih zemalja, tačnije da se izbegnu zamke u celokupnom procesu elektrifikacije – rekao je on.
Za kraj je Ćorović dodao da su subvencije, kako finansijske, tako i nefinansijske, veoma važne i u sledećoj godini jer umnogome doprinose, ali je dao i predlog koji se odnosi na zamenu automobila koji ispunjavaju standarde.
– Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova bi volela da se reciklaža automobila odvija u smeru da se starija dizel vozila menjaju i za polovna, ali i za nova Euro6 automobile – rekao je Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.