Znate li koje selo u Srbiji hrani celu zemlju šargarepom?
Kada je u pitanju poljoprivreda, dva sela u Vojvodini su neprikosnovena. Za Futog i njihov čuveni kupus su svi čuli, a mnogo je manje onih koji znaju za Begeč i njihovu svetski priznatu šargarepu.
Iako je u pitanju svež proizvod, begečka šargarepa je svojim ukusom i kvalitetom stekla odličan status na evropskim i svetskim pijacama, pa ne iznenađuje podatak da se više od 70 odsto domaće proizvodnje izveze u druge države.
Prema pisanju sajta Taste Atlas, begečka šargerepa zasluženo je dobila mesto među najkvalitetnijim proizvodima.
Zašto baš begečka šargarepa?
Veliko priznanje za sve proizvođače begečke šargarepe u Srbiji stiglo je 2017. godine kada je šargarepa dobila oznaku geografskog porekla, tačnije sertifikat o geografskom poreklu. U „Selu šargarepa“, kako mnogi nazivaju Begeč, nastala je izuzetno kvalitetna namirnica, drastično bolja od svih ostalih vrsta šargarepe, pa je zasluženo dobila epitet zaštićenog proizvoda.
Prema rečima Gorana Zeca, direktora zemljoradničke zadruge Begečki povrtari, za Bizportal ističe da to ništa nije drastično promenilo u proizvodnji begečke šargepe.
– Takav sertifikat je samo potvrda dosadašnjeg kvaliteta i velikog rada svih onih koji se bave uzgojem ove vrste. Time je dodatno zaštićen naš brend – dodaje Zec.
Naš sagovornik objašnjava da je Srbija ranije morala da uvozi šargarepu tokom cele godine, a da smo u međuvremenu postali značajni izvoznik begečke šargarepe.
– Samo jedan, veći, proizvođač proizvede šargarepe na od 130 do 150 hektara, što je dovoljna količina za celu Srbiju. Ostala količina begečke šargarepe koja se proizvede, izvozi se u Makedoniju, Crnu Goru, Hrvatsku, BiH… Bugarska i Rumunija takođe su prepoznali kvalitet, tako da svake godine sva prestala količina ove vrste domaćih proizvođača uvek završi u izvozu na ta tržišta – kaže direktor zadruge Begečki povrtari.
ČUVENO SRPSKO SELO ZA KOJE ZNAJU I U PEKINGU Tu je i Kusturica, sad im još stiže i autoput
Kada je u pitanju cena begečke šargarepe, ona se ne razlikuje mnogo od ostalih sorti, a isplativost je zagrantovana pod jednim uslovom.
– Begečka šargarepa nije značajno skuplja od ostalih šargarepa, kod nje se ide na proizvodnju „na veliko“. Svako ko radi posvećeno i kvalitetno cele godine, zasigurno na kraju i lepo zaradi – zaključuje Goran Zec.
Futoški kupus pravo blago Srbije
Još jedan čuveni proizvod koji nam dolazi iz vojvođanskih sela jeste Futoški kupus, autohtona vrtsta koja je pet godina pre begečke šargarepe, dobilo sertifikat geografskog porekla, pa je time zvanično postalo prvo povrće u Srbiji sa takvom zaštićenom oznakom.
Šta je to donele Futoškom kupusu i svima onima kojima se bavi uzgojem ove sorte kupusa, objašnjava Uroš Puača, član udruženja Futoški kupus.
– Oznaka i sertifikat geografskog porekla dovela je do prepoznatljivosti na tržištu. Takođe predstavlja jedan vid garancije kvaliteta, ali i sigurnost kod kupaca, jer proizvod sadrži kontrolnu markicu. Ljudi tako znaju šta tačno kupuje, i tu nema prostora za grešku – kaže on za Bizportal.
Za razliku od begečke šargarepe, gde nema prevelike razlike, cena futoškog kupusa se razlikuje od ostalih sorti.
– Gledajući kvalitet, ali i zbog toga što je sam rod manji od ostalih vrsta kupusa, cene futoškog kupusa je duplo skuplja. Nema više izvoza futoškog kupusa, iako ima potencijala. Za sada se proizvodnja ovog kupusa svede na oko 25 proizvođača, na ukupno 30 hektara zemlje. Tu nema dovoljno količine za izvoz – dodaje Zec.
Sagovornik zaključuje da je fokus naših proizvođača na maloprodaji, kao i da svi oni koji se kvalitetno bave uzgojem futoškog kupusa imaju stalne mušterije dugi niz godinama, a kao i sa begečkom šargerom, posao sa kupusom je isplati.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.