Za razliku od čistog leda, koji vozači lakše prepoznaju i instinktivno uspore, bljuzgavica zavara čula. Zbog toga su izletanja, sudari i gubitak kontrole nad vozilom znatno češći. Kako temperature prelaze u plus i sneg počne da se topi, ovakvi uslovi mogu se očekivati gotovo svuda.

Zašto je bljuzgavica posebno opasna

Najveći problem predstavlja drastično smanjeno prianjanje pneumatika. Bljuzgavica stvara klizavi sloj između gume i asfalta, delujući poput maziva. Put kočenja može se produžiti i do tri puta, a automobil lako gubi stabilnost, naročito pri kočenju i skretanju.

Dodatni problem je što se ova „kaša“ zadržava u lukovima točkova, gde može da se zaledi, oteža okretanje točkova i izazove neujednačeno kočenje.

Akvaplaning – opasnost i pri nižim brzinama

U zimskim uslovima akvaplaning se javlja znatno ranije nego leti. Voda i bljuzgavica se skupljaju u udubljenjima na putu, pa gume u jednom trenutku mogu potpuno da izgube kontakt sa podlogom. Tada volan gotovo da nema efekta, a vozilo postaje nepredvidivo.

Rizik postaje ozbiljan već pri brzinama iznad 55 kmilometara na sat, dok pri većim brzinama točkovi mogu potpuno da se „izdignu“ sa kolovoza.

Nevidljivi led ispod površine

Posebno podmukao je tanak sloj leda koji se često krije ispod bljuzgavice. Vozač nema nikakvo upozorenje dok vozilo već ne počne da klizi. Ovakve situacije česte su na mostovima, nadvožnjacima, u senkama zgrada i na deonicama koje nisu dobro očišćene.

Produžen put zaustavljanja

Na ovakvoj podlozi zaustavni put se lako produžava dva do tri puta u odnosu na suv asfalt. Čak i kada vozilo ima ABS sistem, koji sprečava blokiranje točkova, nedostatak prianjanja ne može da se nadoknadi – automobil ostaje upravljiv, ali se znatno duže zaustavlja.

Tehnički problemi na vozilu

Bljuzgavica se lepi ispod vozila i oko točkova, gde može da se zaledi. U ekstremnim slučajevima dolazi do delimičnog blokiranja točkova ili zamrzavanja kočnica, što uzrokuje povlačenje automobila u jednu stranu i dodatno povećava rizik od gubitka kontrole, čak i pri manjim brzinama.

Lošija vidljivost

Voda, so i prljavština brzo prekrivaju vetrobransko staklo, farove i retrovizore, pa je preglednost znatno smanjena. Prskanje bljuzgavice od drugih vozila dodatno otežava vožnju, naročito na otvorenim putevima i auto-putevima. Ako se stakla i svetla ne čiste često, lako se mogu prevideti pešaci, prepreke ili saobraćajni znaci, piše 24sedam.

Na šta vozači treba posebno da obrate pažnju

Vožnja po bljuzgavici i mokrom snegu zahteva maksimalan oprez, jer se prianjanje može menjati iz metra u metar. Posebno rizične situacije su:

-skretanja i kružni tokovi, gde je podloga često klizavija nego što izgleda

-kočenje ispred semafora i pešačkih prelaza zbog produženog zaustavnog puta

-promene trake, jer razlika u podlozi može izazvati naglo zanošenje

-mostovi i nadvožnjaci, koji se brže hlade i prvi lede

-kolotrazi u kojima se zadržavaju voda i sneg

-sporedne i slabo očišćene ulice

-nagla ubrzanja, naročito kod snažnijih vozila

U ovakvim uslovima ključni su smanjena brzina, veće odstojanje i blagi pokreti volana i pedala, jer bljuzgavica greške ne prašta.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.