A to je, kako održati privredni rast i životni standard u društvima koja stare i imaju sve manje radno sposobnog stanovništva. Dva nedavna događaja, referendum u Švajcarskoj i upozorenja ekonomista u Nemačkoj o dramatičnom manjku radne snage, pokazuju koliko je to pitanje postalo važno za budućnost evropskih ekonomija.
Iako se na prvi pogled čini da je reč o različitim temama, oba slučaja zapravo otkrivaju istu dilemu: koliko su razvijene zemlje danas zavisne od imigracije i da li mogu da održe svoj ekonomski model bez stalnog priliva novih stanovnika.
Švajcarska između prenaseljenosti i ekonomskih potreba
Građani Švajcarske odbacili su na referendumu predlog da se broj stanovnika ograniči na 10 miliona ljudi. Inicijativu je podržao deo političkih snaga koje smatraju da brzi rast populacije povećava pritisak na saobraćaj, stanovanje, infrastrukturu i životnu sredinu.
Međutim, većina birača procenila je da bi takvo ograničenje moglo da izazove ozbiljne ekonomske posledice. Švajcarska danas ima oko 9,1 milion stanovnika, a više od četvrtine populacije čine strani državljani. Upravo zahvaljujući imigraciji zemlja godinama uspeva da popuni nedostatak radnika u zdravstvu, građevinarstvu, turizmu, IT sektoru i drugim granama privrede.
Za zemlju koja ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Evropi i jednu od najkonkurentnijih ekonomija na svetu, ograničavanje priliva stanovništva moglo bi da znači manji broj radnika, sporiji privredni rast i veće opterećenje penzionog sistema.
Drugim rečima, građani su se našli između dva izazova – većeg broja stanovnika i mogućeg nedostatka radne snage. Većina je zaključila da je drugi problem potencijalno opasniji.
Nemačka kao upozorenje
Dok je Švajcarska glasala o budućem rastu stanovništva, Nemačka se već suočava sa posledicama demografskih promena.
Prema procenama Instituta za privredu (IW), nemačkoj ekonomiji bi do 2036. godine moglo da nedostaje čak 4,3 miliona radnika. Razlog nije samo smanjen natalitet, već i činjenica da generacija „bejbi bumera“ ubrzano odlazi u penziju.
Nemačka je decenijama bila simbol ekonomske stabilnosti i zemlja koja je privlačila milione radnika iz Evrope i sveta. Međutim, poslednjih godina stručnjaci upozoravaju da zemlja gubi deo svoje privlačnosti. Sporiji privredni rast, rastući troškovi života, visoki porezi i sve jača konkurencija drugih država za kvalifikovanu radnu snagu otežavaju privlačenje novih radnika.
Posledice se odavno osećaju u brojnim sektorima. Nedostaju medicinske sestre, lekari, zanatlije, vozači, građevinski radnici, IT stručnjaci i radnici u industriji. Problem više nije pitanje pojedinih zanimanja, već postaje ograničavajući faktor za čitavu ekonomiju.
Zašto je imigracija postala ekonomska nužnost?
Ključni razlog leži u demografiji. Većina razvijenih evropskih zemalja ima stopu fertiliteta ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva. Istovremeno, životni vek raste, pa se povećava broj penzionera u odnosu na broj zaposlenih.
To stvara pritisak na tri ključna sistema:tržište rada, zdravstvenu zaštitu i penzioni sistem.
Ako nema dovoljno mladih ljudi koji ulaze na tržište rada, privreda se suočava sa manjkom zaposlenih, država ubira manje poreza, a istovremeno raste broj građana koji koriste penzije i zdravstvene usluge.
Zbog toga mnoge evropske zemlje imigraciju više ne posmatraju samo kao političko ili humanitarno pitanje, već kao važan ekonomski instrument.
Švajcarska i Nemačka – sličan problem, različite pozicije
Iako obe zemlje imaju potrebu za stranim radnicima, njihova polazna pozicija nije ista.
Švajcarska se trenutno nalazi u situaciji snažne ekonomije, niske nezaposlenosti i visokih plata. Ona još uvek može relativno uspešno da privlači kvalifikovane radnike iz drugih zemalja. Referendum je pokazao da je većina građana spremna da prihvati nastavak takve politike, uprkos zabrinutosti zbog rasta broja stanovnika.
Nemačka, s druge strane, već oseća posledice dugoročnih demografskih promena. Problem nije samo broj stanovnika, već struktura populacije. Čak i kada ukupan broj stanovnika ostane relativno stabilan zahvaljujući migracijama, broj ljudi sposobnih za rad opada.
Zbog toga nemački ekonomisti upozoravaju da će zemlji biti potrebno znatno više useljavanja nego danas ukoliko želi da zadrži sadašnji nivo ekonomskih aktivnosti.
Evropa pred teškim izborom
Primeri Švajcarske i Nemačke pokazuju da se Evropa nalazi pred paradoksom. Građani često izražavaju zabrinutost zbog rasta broja stanovnika i migracija, dok istovremeno privreda upozorava da bez novih radnika nema održivog ekonomskog rasta.
U narednim decenijama evropske države moraće da pronađu ravnotežu između društvenih, političkih i ekonomskih interesa. Švajcarski referendum pokazao je da birači za sada veruju da kontrolisana imigracija donosi više koristi nego štete. Nemački primer, međutim, upozorava koliko brzo demografski problemi mogu da prerastu u ozbiljnu ekonomsku prepreku.
Zato pitanje migracija u Evropi više nije samo tema identiteta i politike. Ono postaje jedno od ključnih pitanja ekonomskog opstanka razvijenih društava u 21. veku.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)