Kada je Dejan iz Beograda odlučio da izda svoj stan, činilo mu se da je pronašao pouzdane zakupce. Stanari, državljani Turske, uredno su potpisali ugovor, kirija je u početku stizala na vreme, a računi su bili izmireni.
Na prvi pogled, sve je izgledalo kao idealan dogovor između stanodavca i podstanara.
Međutim, situacija se ubrzo promenila.
Komšije počele da se žale na buku
Nakon izvesnog vremena, Dejan je počeo da dobija pritužbe od komšija.
Kako je ispričao za Bizportal, stanari su pravili buku, često se čula galama, lupanje vratima i buka koja je remetila mir u zgradi.
Dejan ih je upozorio i zamolio da obrate više pažnje na svoje ponašanje, verujući da će problem biti rešen.
Ipak, ispostavilo se da neprijatnosti nisu prestale.
Računi ostali neplaćeni, stanari prestali da se javljaju
Ubrzo nakon toga, vlasnik stana primetio je da računi počinju da se gomilaju.
Pokušavao je da kontaktira zakupce, ali su pozivi ostajali bez odgovora.
Kada je otišao do stana kako bi proverio situaciju, zatekao je otključana vrata.
Unutra nije bilo nikoga.
Prizor u stanu ga je šokirao
Kada je ušao, Dejan je video prizor koji nije očekivao.
Kako tvrdi, smeće je bilo svuda po stanu, zidovi su bili oštećeni, a stvari stanara više nije bilo.
U stanu su ostali televizor, bela tehnika i druga oprema.
Vlasnik kaže da je imao sreće što niko drugi nije ušao u stan dok su vrata bila otključana, jer nije znao koliko dugo je stan tako ostavljen.
"Delovalo je idealno dok nisam ušao u stan, sada ne znam kome da se obratim. Ni depozit nas sada neće spasiti", rekao je Dejan za Bizportal.
Kako stanodavci mogu da se zaštite?
Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno da vlasnici nekretnina, osim ugovora, preduzmu dodatne mere zaštite prilikom izdavanja stana.
Stručnjaci savetuju nekoliko koraka koji mogu da smanje rizik:
1. Uvek napraviti detaljan ugovor o zakupu
Ugovor treba jasno da definiše:
-
visinu kirije,
-
datum plaćanja,
-
ko plaća koje račune,
-
pravila korišćenja stana,
-
uslove raskida ugovora,
-
odgovornost za nastalu štetu.
Usmeni dogovor može biti problematičan jer je kasnije mnogo teže dokazati šta je bilo dogovoreno.
2. Napraviti zapisnik o stanju stana
Pre useljenja poželjno je napraviti detaljan zapisnik:
-
stanje zidova,
-
nameštaj,
-
bela tehnika,
-
broj ključeva,
-
postojeća oštećenja.
Dobro je napraviti i fotografije ili video zapis stana pre predaje ključeva.
3. Proveriti zakupca pre izdavanja
Stanodavci mogu da traže osnovne informacije o budućem zakupcu:
-
gde radi,
-
koliko dugo planira da ostane,
-
ko će živeti u stanu,
-
kontakt prethodnog stanodavca, ukoliko postoji.
Cilj nije narušavanje privatnosti, već smanjenje rizika kod izdavanja nekretnine.
4. Depozit nije zamena za dobru zaštitu
Mnogi vlasnici smatraju da će depozit pokriti eventualnu štetu, ali u praksi to često nije slučaj.
Ako nastanu veća oštećenja, neplaćeni računi ili dodatni troškovi, iznos depozita može biti nedovoljan.
5. Redovna komunikacija može sprečiti veći problem
Stanodavcima se savetuje da održavaju korektan kontakt sa zakupcima i da reaguju čim se pojave prvi problemi – kašnjenje sa kirijom, dugovanja ili žalbe komšija.
Rano reagovanje često može sprečiti da mali problem preraste u veliki gubitak.
Izdavanje stana nosi zaradu, ali i rizik
Izdavanje nekretnine može biti dobar izvor prihoda, ali vlasnici moraju računati i na moguće probleme.
Dobar ugovor, dokumentovano stanje stana i pažljiv izbor zakupca mogu značajno da smanje rizik i zaštite vlasnika od neprijatnih iznenađenja.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)