To odlaganje predstavljalo je savršenu metaforu za stalne teškoće svemirske kompanije da ubedi investitore u grandiozne ambicije izvršnog direktora Ilona Maska – ambicije koje gotovo da nemaju nikakve šanse da postanu stvarnost bez Starshipa. Iako je milijarder, koji je na pragu statusa bilionera, obećavao da će SpaceX jednog dana vredeti „više nego ostatak Zemlje zajedno“, dugotrajan pad vrednosti akcija sugeriše drugačiji razvoj događaja. Umesto da se priključi trci u oblasti veštačke inteligencije, SpaceX se okrenuo prodaji računarskih kapaciteta svojim konkurentima.
Ni njegova kompanija za proizvodnju električnih vozila, Tesla, koja je bila jedan od pionira masovnog usvajanja električnih automobila, ne prolazi bolje. Prodaja vozila naglo opada jer kupce odbijaju postupci i nepredvidive izjave najbogatijeg čoveka na svetu. Čak je i nedavni rast prihoda bio zasenjen ogromnim izdacima za razvoj veštačke inteligencije, što je ove nedelje dovelo do oštrog pada cene Teslinih akcija, prenosi Jahu fajnens.
Zbog svega toga, čini se da se Maskovo poslovno carstvo polako urušava, pa je trenutak bio više nego pogodan da sedne za intervju sa magazinom The Economist i pokuša da započne ispočetka. Da li je u tome uspeo, procenu prepuštamo čitaocima.
U intervjuu, objavljenom u četvrtak, Mask je priznao da se „malo previše uključio u politiku“ i da ga je, kako kaže, „to ponelo“, misleći na svoje napore da, uz pomoć takozvanog Odeljenja za efikasnost vlade (DOGE), sistematski smanji obim savezne administracije tokom prvih meseci drugog mandata Donalda Trampa.
Posledice koje je DOGE ostavio danas su vidljivije nego ikada. Umesto smanjenja državne potrošnje, ova grupa je dovela do otpuštanja desetina hiljada državnih službenika, ozbiljno ugrozila programe strane pomoći – sa katastrofalnim posledicama – i izazvala curenje veoma osetljivih podataka. Pokrenula je talase protesta, oslabila rad Uprave za socijalno osiguranje i, prema kritičarima, ozbiljno narušila položaj nauke u Sjedinjenim Američkim Državama.
Možda je za Maska najteža posledica to što ga je njegov neuspešan angažman kao „specijalnog zaposlenog“ u Vašingtonu prošle godine učinio izuzetno nepopularnim, pa ga mnogi smatraju jednim od najomraženijih ljudi u Americi.
„Zbog svega toga sam, naravno, pretrpeo mnogo kritika“, priznao je Mask u razgovoru za The Economist.
S obzirom na to da njegovo poslovno carstvo danas izgleda znatno slabije nego ranije, nije iznenađenje što Mask pokušava da uveri javnost da je završio sa pomaganjem Trampovoj administraciji u demontaži državnog aparata.
Međutim, ostaje nejasno da li zaista žali zbog svojih postupaka. Kako navodi The Economist, tokom intervjua Mask „nije pokazao nikakav znak da odustaje od svoje uloge u političkim i geopolitičkim raspravama“. Ponovio je tvrdnje da ga mediji nepravedno predstavljaju kao rasistu, uprkos tome što je više puta davao izjave koje su mnogi ocenili kao rasističke. Takođe je tvrdio da su lideri evropske krajnje desnice zapravo pogrešno shvaćeni. U propratnom tekstu uz intervju, The Economist navodi da Maskove političke stavove smatra „otvoreno netrpeljivim“.
Mask je, takođe, ponovio svoje uverenje da će veštačka inteligencija učiniti novac nevažnim i doneti, kako je rekao, „eru neverovatnog obilja“, dodajući da bi vlade jednostavno trebalo da „ljudima šalju čekove“. S obzirom na njegov rad na čelu DOGE-a prošle godine, jasno je da on vidi veoma ograničenu ulogu države, osim isplate novčane pomoći građanima.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)