Energetska sigurnost ponovo postaje jedna od glavnih ekonomskih tema u Evropi. Posle velikog skoka cena gasa, struje i goriva koji je usledio nakon početka rata u Ukrajini, evropske zemlje uspele su da stabilizuju snabdevanje, ali je tržište ostalo izuzetno osetljivo na svaki novi poremećaj.
Evropa danas ima više izvora energije nego pre nekoliko godina, ali je cena te sigurnosti veća. Umesto povoljnog gasa koji je ranije stizao cevovodima, zemlje se sve više oslanjaju na tečni prirodni gas (LNG), koji se doprema brodovima iz udaljenih regiona i čiji su troškovi veći.
Kraj ere jeftine energije
Decenijama je evropska privreda računala na stabilno i relativno jeftino snabdevanje energentima. Međutim, energetska kriza promenila je situaciju i primorala zemlje da ubrzano pronađu nove izvore.
Evropska unija povećala je uvoz gasa iz Sjedinjenih Američkih Država, Katara i drugih proizvođača, dok su ulaganja u obnovljive izvore energije dodatno ubrzana.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da nova energetska realnost donosi i veće troškove, jer je Evropa sada mnogo više izložena promenama na globalnom tržištu.
Gas ostaje najveća slabost Evrope
Iako su evropska skladišta gasa danas stabilnija nego tokom krize 2022. godine, gas i dalje predstavlja jednu od najvećih ekonomskih slabosti kontinenta.
Svaki problem u proizvodnji ili transportu mogao bi ponovo da izazove rast cena, posebno tokom zime kada potrošnja značajno raste.
Najveći rizici dolaze od mogućih novih sukoba na Bliskom istoku, problema sa transportnim pravcima, povećane potražnje u Aziji i nepredviđenih poremećaja u snabdevanju.
Rast cene gasa ne utiče samo na grejanje domaćinstava, već direktno utiče i na cenu električne energije, jer gasne elektrane i dalje imaju važnu ulogu u evropskom energetskom sistemu.
Nafta može ponovo da pokrene talas poskupljenja
Pored gasa, tržišta pažljivo prate i kretanje cena nafte. Crno zlato veoma brzo reaguje na političke krize, posebno na Bliskom istoku, jednom od najvažnijih regiona za svetsku proizvodnju i transport energenata.
Ukoliko bi došlo do većih poremećaja u snabdevanju, građani bi posledice najpre osetili na benzinskim pumpama.
Međutim, skuplja nafta ne znači samo skuplje gorivo. Ona povećava troškove transporta, proizvodnje hrane, logistike i gotovo svih industrijskih sektora.
Zbog toga rast cena energenata često pokreće širi talas poskupljenja u ekonomiji.
Industrija prva oseća udar
Najveći pritisak zbog visokih cena energije trpe kompanije koje troše velike količine gasa i električne energije.
Među najugroženijim sektorima su metalna industrija, hemijska proizvodnja, proizvođači građevinskog materijala i prehrambena industrija.
Kada kompanijama rastu troškovi poslovanja, one pokušavaju da deo tog tereta prebace na kupce kroz više cene proizvoda.
Na taj način energetska kriza direktno utiče i na životni standard građana.
Srbija nije izolovana od evropskih promena
Iako Srbija nije članica Evropske unije, domaće tržište energije usko je povezano sa evropskim kretanjima.
Zemlja poslednjih godina radi na proširenju izvora snabdevanja gasom i smanjenju zavisnosti od jednog pravca, ali kao mala ekonomija teško može potpuno da izbegne posledice globalnih promena.
Ako dođe do novog rasta cena energenata, posledice bi mogle da se osete kroz veće troškove poslovanja domaćih firmi, rast cena proizvoda i dodatne inflatorne pritiske.
Zima će biti ključni test za energetsko tržište
Najveća nepoznanica biće kako će izgledati naredni meseci i da li će Evropa uspeti da održi stabilno snabdevanje uz prihvatljive cene.
Stručnjaci ne očekuju ponavljanje ekstremne krize iz 2022. godine, kada su cene gasa dostizale rekordne nivoe, ali upozoravaju da rizici nisu nestali.
Na tržište će najviše uticati razvoj sukoba u svetu, potrošnja tokom zime, stanje evropskih rezervi i odnos ponude i potražnje.
Evropa je danas spremnija nego pre nekoliko godina, ali era izuzetno jeftine energije verovatno je završena. Za građane to znači da će računi za energiju, cena goriva i troškovi života i dalje zavisiti od globalnih događaja koji se često odvijaju daleko od njihovih domova.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)