Penzioneri u Nemačkoj ponovo su na meti sofisticiranih internet prevara, u kojima se kriminalci lažno predstavljaju u ime Nemačkog mirovinskog osiguranja (Deutsche Rentenversicherung), piše Fenix.

Reč je o lažnim mejlovima koji na prvi pogled deluju potpuno zvanično - sadrže logotipe, dizajn institucije i poruke koje obećavaju isplatu određenog novčanog iznosa. Međutim, cilj ovih poruka nije nikakva isplata, već krađa ličnih podataka.

Lažna isplata kao mamac

U porukama se navodi da korisnika čeka novac koji može biti isplaćen, ali tek nakon „digitalne provere podataka“. Upravo taj korak predstavlja zamku – klikom na link i unosom podataka, žrtve ih direktno predaju kriminalcima.

Stručnjaci upozoravaju da je reč o klasičnom fišing napadu koji je sve teže prepoznati, jer poruke vizuelno gotovo u potpunosti imitiraju zvanične institucije.

Tri najčešća scenarija prevare

Nemačko mirovinsko osiguranje upozorava da trenutno cirkulišu tri glavna tipa lažnih poruka:

  • navodna isplata novca ili povraćaj sredstava uz "verifikaciju podataka"
  • lažne EU regulative koje zahtevaju ponovno unošenje ličnih podataka
  • lažna zdravstvena kartica uz "aktivaciju" ili registraciju

U svim slučajevima cilj je isti – krađa ličnih i finansijskih podataka.

Sve uverljivije prevare

Za razliku od ranijih godina, današnje lažne poruke gotovo da nemaju gramatičke greške. Stručnjaci navode da prevaranti koriste i veštačku inteligenciju kako bi kopirali stil pisanja i izgled zvaničnih institucija.

Zbog toga mnoge žrtve teško mogu da razlikuju lažnu od prave poruke.

Fišing u porastu

Prema podacima Savezne kancelarije za bezbednost informacija (BSI), svaki deseti korisnik interneta u Nemačkoj bio je žrtva sajber kriminala u prethodnoj godini.

Fišing napadi spadaju među najčešće oblike prevare i često dovode do direktnih finansijskih gubitaka.

Kako se zaštititi

Nemačko mirovinsko osiguranje savetuje:

  • ne otvarati linkove iz sumnjivih mejlova
  • ne unositi lične podatke na neproverenim stranicama
  • ignorisati zahteve za "verifikaciju identiteta" ili "aktivaciju isplate"
  • proveriti adresu pošiljaoca

U slučaju sumnje, preporučuje se direktan ulazak na zvanični sajt institucije ili kontakt putem proverenih kanala.

Sumnjive poruke treba odmah obrisati ili označiti kao spam.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici