Nemačka priprema veliku reformu penzionog sistema koja bi mogla da promeni pravila za odlazak u penziju. Jedna od najspornijih mera predviđa ukidanje mogućnosti prevremenog penzionisanja bez umanjenja penzije za građane sa 45 godina radnog staža, što je izazvalo oštre političke sukobe u zemlji, piše Fenix.

Iako se ova pogodnost u javnosti i dalje naziva „penzija sa 63 godine“, starosna granica je već pomerena i trenutno iznosi 64 i po godine. Uprkos tome, pitanje njenog opstanka postalo je jedna od glavnih tema nemačke politike.

Ministarka rada traži jasan odgovor CDU-a

Nemačka ministarka rada Berbel Bas iz Socijaldemokratske partije (SPD) pozvala je koalicionog partnera CDU/CSU da jasno saopšti da li podržava ukidanje ove pogodnosti.

Kako je istakla, SPD je oduvek zastupao stav da ljudi koji su veoma rano počeli da rade i punih 45 godina uplaćivali doprinose treba da imaju pravo na raniji odlazak u penziju bez finansijskih posledica.

Istovremeno je naglasila da se preporuke Komisije za penzionu reformu ne mogu posmatrati pojedinačno, već kao jedinstven paket mera koji treba da obezbedi dugoročnu održivost penzionog sistema.

Podela unutar CDU-a

Dok rukovodstvo CDU-a i dalje podržava ukidanje prevremenog penzionisanja bez umanjenja kao deo reforme, pojedini premijeri istočnih nemačkih pokrajina imaju potpuno drugačiji stav.

Premijeri Saske, Saske-Anhalt i Tiringije poručili su saveznoj vladi da neće podržati ukidanje prava za radnike koji su 45 godina uplaćivali doprinose.

Njihova poruka je jasna:

„Ko je radio i uplaćivao doprinose 45 godina, dao je dovoljno i zaslužuje pravo na raniji odlazak u penziju.“

Zašto Komisija predlaže ukidanje?

Prema procenama stručne Komisije za penzionu reformu, sadašnji model najviše koriste građani sa višim primanjima, zdraviji radnici i muškarci, dok osobe sa nižim primanjima, žene i radnici sa prekidima u radnom stažu ovu mogućnost znatno ređe mogu da iskoriste.

Komisija smatra da takav sistem povećava troškove penzionog fonda i da nije dovoljno pravedan prema svim osiguranicima.

Procenjuje se da bi odlaganje odlaska u penziju za samo godinu dana svake nove generacije penzionera donelo uštedu od oko 6,5 milijardi evra, uz dodatne prihode od doprinosa jer bi deo zaposlenih nastavio da radi.

Predlog za novu "zaštitnu penziju"

Umesto sadašnjeg modela, Komisija predlaže uvođenje takozvane zaštitne penzije.

Ona bi bila namenjena radnicima koji se približavaju penziji, ali zbog zdravstvenih problema više nisu u mogućnosti da obavljaju posao kojim su se godinama bavili.

Nakon medicinske procene, oni bi mogli da odu u prevremenu penziju bez umanjenja, dok bi ostali zaposleni morali da rade do redovne starosne granice.

Hoće li reforma biti usvojena?

Savezni kancelar Fridrih Merc i ministarka rada Berbel Bas najavili su da žele da kompletna reforma bude usvojena do kraja godine.

Međutim, zbog različitih stavova unutar vladajuće koalicije, kao i neslaganja u samom CDU-u, ostaje neizvesno da li će predložene izmene biti usvojene u sadašnjem obliku.

Ukoliko reforma bude sprovedena, mogla bi da predstavlja jednu od najvećih promena nemačkog penzionog sistema u poslednjih nekoliko decenija i da utiče na milione sadašnjih i budućih penzionera.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.