Reakcije na paket antiinflacionih mera Vlade Hrvatske ne jenjavaju, posebno zbog predloga koji se odnosi na izmene sistema oporezivanja paušalnih obrta. Dok Ministarstvo finansija tvrdi da je cilj borba protiv prikrivenog zapošljavanja i jačanje budžetskih prihoda, Hrvatska obrtnička komora (HOK) upozorava da bi promene mogle ozbiljno pogoditi desetine hiljada malih preduzetnika, piše Dnevno.
Prema predlogu, oko 60.000 paušalnih obrtnika sa godišnjim prihodima manjim od 19.900 evra ne bi osetilo promene u javnim davanjima. Međutim, za približno 40.000 obrtnika sa višim prihodima predviđeno je progresivno povećanje poreza i doprinosa, koje u pojedinim slučajevima može dostići i do 82%.
Ministar finansija Tomislav Ćorić poručuje da država očekuje oko 60 miliona evra dodatnih prihoda, kao i da je cilj mera suzbijanje rasta „prikrivenog nesamostalnog rada“, koji se sve češće pojavljuje kroz različite oblike samozapošljavanja.
S druge strane, iz Hrvatske obrtničke komore stižu oštra upozorenja da bi ovakav pristup mogao ugroziti jedan od najdinamičnijih delova hrvatske privrede.
Sukob oko modela paušalnog oporezivanja
U HOK-u tvrde da rast broja obrta nije posledica poreskih zloupotreba, već jednostavnijeg i transparentnijeg sistema poslovanja koji je omogućio ulazak hiljada ljudi u legalne tokove.
Prema njihovim podacima, upravo paušalni obrti predstavljaju značajan deo mikro preduzetništva u Hrvatskoj i uključuju širok spektar delatnosti – od frizera i kozmetičara, do automehaničara, električara, ugostitelja i malih zanatlija.
Predsednik HOK-a Dalibor Kratohvil ističe da su mnogi od tih preduzetnika ranije radili „na crno“, a da su sada deo formalne ekonomije zahvaljujući jednostavnijem sistemu oporezivanja.
– To su ljudi koji su izašli iz sive zone i počeli da rade legalno. Ne radi se o velikim sistemima niti poreskim anomalijama – poručuje Kratohvil.
HOK traži kompromis: bez povećanja za većinu obrtnika
Hrvatska obrtnička komora predlaže da se ne diraju postojeći porezni razredi za obrtnike sa prihodima do 40.000 evra godišnje, koji čine više od 80% svih paušalista u zemlji.
Njihov predlog je da eventualne izmene budu ograničene samo na najviše razrede i to kroz umereno povećanje poreza, a ne drastične skokove kakvi su trenutno predviđeni.
U Komori upozoravaju da bi nagli rast opterećenja mogao da dovede do rasta cena usluga, smanjenja investicija i zatvaranja dela malih biznisa.
Mogući inflacioni efekti i rast cena
Jedan od ključnih argumenata HOK-a odnosi se na inflacioni efekat mera. Ako se povećaju troškovi poslovanja, obrtnici će, prema njihovim rečima, biti primorani da podignu cene svojih usluga ili da smanje obim poslovanja.
Prema internoj anketi Udruženja obrtnika Zagreba, gotovo 78 odsto ispitanih paušalista smatra da bi morali da povećaju cene ukoliko predložene mere budu usvojene.
Vlada: neophodne mere zbog tržišnih anomalija
Ministarstvo finansija, međutim, ostaje pri stavu da je rast paušalnih obrta poslednjih godina otvorio prostor za zloupotrebe i prikriveno zapošljavanje, posebno u sektorima gde se radni odnos često maskira kroz samozapošljavanje.
Vlada smatra da su izmene neophodne kako bi se sistem učinio pravednijim i fiskalno održivim.
Politička i ekonomska dilema
Dok se jedni zalažu za strožiju kontrolu i veće prihode budžeta, drugi upozoravaju da bi prekomerno oporezivanje moglo ugroziti upravo one preduzetnike koji su u prethodnim godinama doprineli smanjenju sive ekonomije.
Očekuje se da će konačna odluka biti doneta nakon dodatnih konsultacija i razrade zakonskog predloga u narednim nedeljama.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)