Mak je nekada bio mnogo češći prizor na vojvođanskim njivama, dok se danas gaji na znatno manjim površinama.
Ipak, poljoprivrednik Dragan Antunović iz Male Bosne odlučio je da krene potpuno drugačijim putem, piše Subotica.com.
Umesto da, poput većine proizvođača, zaseje nekoliko oglednih parcela, odmah je ušao u proizvodnju na 20 jutara.
Danas, posle dve sezone, kaže da nije zažalio zbog te odluke.
Sve je počelo na predlog otkupljivača
Ideja nije nastala slučajno.
Kako objašnjava Antunović, predlog da počne proizvodnju maka dobio je od dugogodišnjeg otkupljivača sa kojim sarađuje.
Dok većina proizvođača za početak zaseje dva ili tri jutra, on je odlučio da odmah krene na mnogo većoj površini.
Prva godina pokazala se kao pun pogodak.
"Mak je prošle godine odlično rodio. Vremenski uslovi bili su gotovo idealni i pokazalo se da smo doneli dobru odluku", kaže Antunović.
Ove godine prinos manji, ali i dalje zadovoljavajući
Za razliku od prethodne sezone, ovu godinu obeležili su nepovoljni vremenski uslovi.
Najveći problem predstavljao je majski mraz, koji je pogodio brojne poljoprivredne kulture.
Ipak, na njegovim njivama očekuje se prinos od oko 800 do 900 kilograma po jutru.
Kako kaže, bilo je proizvođača koji su zbog vremenskih prilika ostvarili znatno slabije rezultate, između 300 i 500 kilograma po jutru.
Većina roda završava u izvozu
Mak proizveden u ovom delu Srbije uglavnom ne ostaje na domaćem tržištu.
Najveći deo završava u Nemačkoj i Mađarskoj, gde ga otkupljuju velike prehrambene kompanije.
Prema rečima proizvođača, interesovanje postoji za plavi mak, a u budućnosti bi mogao da poraste i otkup belog maka.
Da li se proizvodnja maka isplati?
Antunović smatra da je odgovor – da.
Kako objašnjava, ulaganja nisu veća nego kod pojedinih tradicionalnih ratarskih kultura, poput pšenice ili uljane repice.
Mak nije previše zahtevan za proizvodnju, ali uspeh zavisi od nekoliko važnih faktora:
- pravilnog plodoreda
- kvalitetnog semena
- izbora odgovarajuće parcele
- zaštite od štetočina
Najveći problem, kaže, predstavlja štetočina koja može ozbiljno da umanji prinos.
Kvalitet semena igra veliku ulogu
Posebnost maka je i način pripreme semena za novu setvu.
Većina semena koje koriste domaći proizvođači dolazi iz uvoza.
Za razliku od mnogih drugih kultura, seme maka ne koristi se odmah nakon žetve.
Potrebno je da određeno vreme odstoji u odgovarajućim uslovima kako bi dostiglo optimalnu klijavost.
Razmišlja o proširenju proizvodnje
Posle dve godine iskustva, porodica Antunović ozbiljno razmatra povećanje površina pod makom.
U posao se uključio i sin Goran, koji smatra da ova kultura ima dobru perspektivu.
Odluka će, ipak, zavisiti od rezultata narednih sezona i tržišnih uslova.
Zašto je mak ponovo zanimljiv proizvođačima?
Sve veće interesovanje za mak posledica je stabilne tražnje na stranom tržištu i mogućnosti izvoza.
U vreme kada mnogi poljoprivrednici traže kulture koje mogu doneti veću zaradu od tradicionalnih useva, mak se ponovo nameće kao jedna od zanimljivijih alternativa.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)