U takvim uslovima, grejanje više nije stvar komfora – ono postaje pitanje bezbednosti doma, instalacija i same nekretnine.
Upravo tada nastaju i najrizičnije greške. U panici, žurbi ili pokušaju da se kvar „nekako pregura“, mnogi povlače poteze koji dodatno ugrožavaju sistem. Ono što bi u blažim uslovima prošlo bez posledica, tokom minusa može da izazove ozbiljna oštećenja.
Ovo su najčešće greške koje ljudi prave kada je napolju ledeno:
1. Forsiranje kotla maksimalnom temperaturom
Mnogi instinktivno pojačavaju kotao do kraja, verujući da će radijatori brže i jače grejati. Međutim, ako postoji problem sa protokom, pritiskom ili pumpom, veća temperatura ne rešava uzrok. Naprotiv – dodatno opterećuje kotao, ventile i cevi, što u ekstremnim uslovima može dovesti do kvara ili aktiviranja sigurnosnih sistema.
2. Dopunjavanje sistema dok je vruć
Dodavanje vode dok grejanje radi predstavlja ozbiljan rizik. Topla voda se širi, pa očitavanje pritiska nije realno. Kada se sistem kasnije ohladi, pritisak može naglo da poraste ili padne, što često dovodi do curenja, aktiviranja sigurnosnog ventila ili oštećenja ekspanzione posude.
3. Ignorisanje neobičnih zvukova
Klokotanje, zujanje i vibracije u cevima nisu „normalna pojava“ tokom zime. Oni najčešće ukazuju na vazduh u sistemu, slab protok ili problem sa pumpom. Tokom minusa, ignorisanje ovih signala može dovesti do potpunog zastoja grejanja – baš onda kada vam je najpotrebnije.
4. Ostaviti sistem bez nadzora tokom nestanka struje
Kod grejanja koje zavisi od električne energije, nestanak struje znači i prekid rada cirkulacione pumpe. U jakom minusu, voda u cevima može brzo da se ohladi i u ekstremnim slučajevima dovede do smrzavanja instalacija. U takvim uslovima presudno je imati rezervno napajanje ili makar stalnu kontrolu temperature u prostoru.
5. Potpuno isključivanje grejanja tokom minusa
Gašenje grejanja, čak i na kratko, tokom velikih minusa značajno povećava rizik od smrzavanja cevi, posebno u kućama, vikendicama i slabije izolovanim objektima. Održavanje minimalne temperature daleko je bezbednije nego potpuno isključivanje sistema.
Kada je bolje pozvati majstora
Ako grejanje ne reaguje na osnovne, bezbedne korake – pravilnu dopunu, odzračivanje i proveru pritiska – dalji pokušaji „na svoju ruku“ mogu napraviti veću štetu nego korist. U takvim situacijama, stručna intervencija je često jeftinija i sigurnija od posledica pogrešnih poteza.
Kako da grejanje preživi višednevni minus
Tokom dugih hladnih perioda, sistem ne treba potpuno gasiti. Čak i kada niko nije u prostoru, grejanje mora da održava minimalnu temperaturu kako bi se sprečilo smrzavanje vode u cevima. Nagla isključenja i ponovna uključivanja dodatno opterećuju instalaciju i povećavaju rizik od curenja i pucanja cevi.
Pre jačeg zahlađenja važno je proveriti pritisak i protok. Sistem sa preniskim pritiskom ili vazduhom u radijatorima ne može stabilno da radi, čak i ako kotao proizvodi toplotu. Ako cirkulaciona pumpa ne obezbeđuje ravnomeran protok, grejanje može stati baš u trenutku kada je najpotrebnije.
Kod sistema koji zavise od struje, višednevni minus čini nestanke napajanja posebno opasnim. Bez rada pumpe, voda u instalaciji brzo gubi toplotu. U takvim uslovima, rezervno napajanje ili stalna kontrola temperature mogu biti presudni za sprečavanje ozbiljnih oštećenja sistema, pišu Nekretnine.rs.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)