Italija i Nemačka prikupljaju podršku drugih članica EU za poziv da se ublaže ciljevi EU za smanjenje emisije CO2 iz automobila i preispita zabrana prodaje benzinskih i dizel modela iz 2035, rekao je italijanski ministar industrije Adolfo Urso u Briselu u sredu uveče.

- Sada je bilo „sigurno“ da zabrana – zapravo nulto ograničenje emisije iz izduvnih cevi – neće biti postignuta, a dve zemlje planiraju da na samitu Saveta EU u četvrtak predlože da se klauzula o reviziji u zakonodavstvu iznese od kraja 2026. do početka 2025. godine - rekao je Urso.

Ponavljajući nedavna upozorenja proizvođača, Urso je rekao da je evropska automobilska industrija "srušena" i predvideo "desetine hiljada" viškova u sektoru, osim ako EU ne promeni kurs.

- EU je imala dva izbora, rekao je italijanski ministar: prvo, da zadrži cilj i stvori uslove koji će dozvoliti automobilskoj industriji da to postigne – pristup koji je favorizovao nemački ministar ekonomije Robert Habek. „Ili ako ne uspemo da uradimo sve ovo, jednostavno moramo da… odložimo ciljeve -rekao je on.

Izjave Ursa usledile su tri meseca nakon što je premijerka Đorđa Meloni odbacila zabranu iz 2035. godine kao „ideološko ludilo”, i samo nekoliko dana nakon apela Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), koje je reagovalo na pad prodaje električnih automobila prošle nedelje javnim pozivom da se odloži primena strožih ograničenja emisije.

Uticajna grupa sa sedištem u Briselu, čiji su članovi BMW, Ford, Reno, Folksvagen i Volvo, upozorila je 19. avgusta da je broj novih registracija automobila pao ispod 644.000 u avgustu, što je pad veći od 18 odsto u poređenju sa istim mesecom 2023. godine. Prodaja električnih automobila zabeležila je najveći proporcionalni pad, pri čemu je tržišni udeo opao za skoro trećinu u odnosu na 21 odsto zabeležen prethodne godine.

-Nedostaju nam ključni uslovi za postizanje potrebnog ubrzanja u proizvodnji i prihvatanju vozila bez emisije: infrastruktura za punjenje i dopunjavanje vodonika, konkurentno proizvodno okruženje, pristupačna zelena energija, podsticaji za kupovinu i poreze, kao i sigurno snabdevanje sirovinama, vodonikom i baterijama- navodi se u saopštenju upravnog odbora ACEA.

Trenutno proizvođači automobila moraju da osiguraju da emisije svih automobila koje prodaju u jednoj godini prosečno ne prelaze 115,1 grama po kilometru, a ograničenje će se pooštriti na 93,6 g sledeće godine – cifra koju će biti teže postići kako prodaja električnih vozila opada na tržištu koje sve više dominiraju veći SUV modeli.

Suočena sa „zastrašujućom perspektivom… kazni od više milijardi evra” sledeće godine, ACEA je pozvala EU da sprovede „hitne mere olakšanja”. Međutim, Evropska komisija veruje da je za ovu situaciju delimično odgovorna sama industrija.

-Pred nama je još 15 meseci prodaje automobila i industrija ima vremena... da ispuni svoje ciljeve,” rekao je portparol Komisije novinarima u utorak.

- Takođe je vredno podsetiti da je cilj za 2025. dogovoren 2019. godine i... osmislili smo ove politike na način da industrija ima vremena da se prilagodi- izjavio je Urso

Dodatni rokovi za smanjenje emisije, usvojeni prošle godine, znače da se od 2035. godine u EU mogu prodavati samo automobili i kombiji koji uopšte ne emituju CO2 – što predstavlja de fakto zabranu benzinskih i dizel modela.

Međutim, u poslednjem trenutku, na insistiranje Nemačke, uneta je klauzula koja predviđa reviziju 2026. godine o mogućem omogućavanju registracije automobila namenjenih za korišćenje sintetičkih „niskougljeničnih” goriva – što bi značilo olakšicu za motore sa unutrašnjim sagorevanjem.

Automobilski lobi takođe želi da se ova revizija, kao i slična za teretna vozila koja treba da bude sprovedena godinu dana kasnije, pomeri na 2025. godinu. Industrijski sektori, od proizvođača energije do proizvođača baterija, koji bi mogli imati koristi od ubrzane elektrifikacije evropskog energetskog sistema, snažno lobiraju da EU ostane pri svojim trenutnim ciljevima, piše Euronews.