Poljoprivredno zemljište u Srbiji i dalje drži visoku cenu, a kupovina oranica sve češće se posmatra kao dugoročna investicija. Ipak, stručnjaci upozoravaju da računica nije toliko povoljna koliko mnogi očekuju, piše Tanjug.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), prosečna cena hektara obradivog zemljišta tokom prošle godine dostigla je 9.583 evra, dok su najskuplje oranice zabeležene u Beogradu i Vojvodini.
U regionu Beograda prosečna cena hektara iznosila je 14.274 evra, dok je u Vojvodini dostigla 12.023 evra, što ove delove Srbije svrstava među najskuplja tržišta poljoprivrednog zemljišta u regionu.
Srbija skuplja od Mađarske i Rumunije
Stručnjak za nekretnine Ervin Pašanović ocenjuje da su cene oranica u Srbiji znatno više nego u pojedinim susednim državama.
Kako navodi, zemljište sličnog kvaliteta u Mađarskoj ili Rumuniji može da se kupi za između 2.000 i 5.000 evra po hektaru, što Srbiju čini jednim od najskupljih tržišta poljoprivrednog zemljišta u ovom delu Evrope.
"Poljoprivreda je kod nas ostala jedna od retkih privrednih grana koja kontinuirano opstaje, zbog čega mnogi građani svoj kapital ulažu upravo u kupovinu zemlje", rekao je Pašanović za Tanjug.
Koliko je potrebno da se isplati kupovina njive?
Iako se oranice često smatraju sigurnim ulaganjem, stručnjaci upozoravaju da je period povraćaja investicije veoma dug.
Prosečna godišnja zakupnina kreće se između 500 i 900 evra po hektaru, što znači da je za povrat uloženog novca potrebno oko 20 godina, pod uslovom da nema većih oscilacija na tržištu.
"Ako uložite 10.000 evra u hektar zemlje, a on vam godišnje donosi oko 500 evra prihoda, biće vam potrebno dve decenije da vratite investiciju. To je zaista dug period", istakao je Pašanović.
Pored toga, konačna isplativost zavisi od vremenskih prilika, prinosa, cena poljoprivrednih proizvoda i troškova proizvodnje, pa zarada nije zagarantovana.
Mnogi odustanu od života na selu
Pašanović navodi da poznaje veliki broj ljudi koji su pokušali da gradski život zamene poljoprivredom, ali da se u praksi mnogi nisu dugo zadržali u tom poslu.
Prema njegovim rečima, najveća potražnja za poljoprivrednim zemljištem i dalje je u Vojvodini, gde su gazdinstva ukrupnjena, tržište je razvijenije, a proizvodnja efikasnija nego u drugim delovima Srbije.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)