Sve više domaćinstava u Evropi prelazi na toplotne pumpe kao alternativu tradicionalnim načinima grejanja. Razlog je jednostavan – mogu da smanje potrošnju energije i troškove grejanja, a pritom imaju manji uticaj na životnu sredinu, prenosi Kurir.
U Srbiji se većina domaćinstava i dalje greje na čvrsta goriva, gas ili električnu energiju, ali interesovanje za toplotne pumpe poslednjih godina raste, delom i zbog državnih subvencija.
Šta je toplotna pumpa i kako radi?
Toplotna pumpa je uređaj koji koristi električnu energiju kako bi preuzeo toplotu iz spoljne sredine – vazduha, zemlje ili vode – i preneo je u objekat koji treba zagrejati ili rashladiti.
Za razliku od klasičnih sistema grejanja, ona ne proizvodi toplotu sagorevanjem goriva, već koristi energiju iz okoline, zbog čega se smatra energetski efikasnijim rešenjem.
Kolike uštede mogu da se ostvare?
Jedna od najvećih prednosti toplotnih pumpi jeste mogućnost smanjenja troškova grejanja.
Prema procenama stručnjaka, računi za grejanje mogu biti niži od 50 do 70 odsto, ali konačna ušteda zavisi od:
- vrste objekta
- kvaliteta izolacije
- postojećeg sistema grejanja
- klimatskih uslova
- pravilno odabrane snage uređaja
Najveće uštede obično ostvaruju domaćinstva koja prelaze sa električnih grejalica ili električnih kotlova.
Kada se ulaganje isplati?
Period povrata investicije razlikuje se od slučaja do slučaja.
Ako se menja sistem grejanja koji koristi mnogo električne energije, ulaganje se može isplatiti za tri do pet godina.
S druge strane, prelazak sa grejanja na gas često donosi manje mesečne uštede, pa povrat investicije može trajati znatno duže.
Koliko košta ugradnja?
Cena zavisi od vrste sistema, veličine objekta i složenosti ugradnje.
Okvirno, cene se kreću ovako:
- vazduh–vazduh (inverterski klima-uređaji) – najpovoljnija opcija za manje prostore
- vazduh–voda – približno od 3.000 do 8.000 evra sa ugradnjom
- zemlja–voda i voda–voda – mogu koštati i do 15.000 evra, jer zahtevaju dodatne građevinske radove i specijalizovanu opremu
Skuplji sistemi uglavnom obezbeđuju stabilniju efikasnost tokom cele godine.
Najveće uštede uz solarne panele
Stručnjaci smatraju da se najbolji rezultati postižu kada se toplotna pumpa kombinuje sa solarnim panelima.
Na taj način dodatno se smanjuje potrošnja električne energije, a sistem postaje i ekonomičniji i ekološki prihvatljiviji.
Da li država daje subvencije?
Da.
Građani Srbije mogu da konkurišu za subvencije u okviru programa energetske sanacije porodičnih kuća i stanova.
Program sprovode Ministarstvo rudarstva i energetike, lokalne samouprave i Svetska banka.
Za pojedine mere država može finansirati do 50 odsto troškova, dok određene kategorije građana mogu ostvariti i znatno veći procenat pomoći, u skladu sa uslovima javnih poziva.
Kako stoje Srbija i Evropa?
Toplotne pumpe već godinama beleže rast popularnosti u evropskim zemljama.
U pojedinim državama postale su jedan od najčešćih izbora za grejanje novih objekata, dok mnoge vlade podstiču njihovu ugradnju kroz subvencije ivoju, ali interesovanje građana raste kako cene energen programe energetske efikasnosti.
U Srbiji je njihova primena još u razvoju, ali interesovanje građana raste kako cene energenata i troškovi grejanja postaju sve važnija tema.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)