Dok se tradicionalno uzgaja u regionima poput Kašmira, Irana i Mediterana, poslednjih godina sve više pažnje privlače novi načini proizvodnje - od malih porodičnih zasada do zatvorenih farmi koje koriste savremenu tehnologiju.
Zašto je šafran toliko skup?
Za proizvodnju jednog kilograma šafrana potrebno je između 150.000 i više od 200.000 cvetova, a svaki cvet daje svega nekoliko crvenih niti koje se ručno odvajaju i suše. Upravo zbog toga berba zahteva ogroman rad i preciznost.
Najkvalitetniji šafran može dostići veoma visoke cene. Premijum kašmirski šafran, poznat po intenzivnoj boji i aromi, prodaje se po cenama koje mogu doseći nekoliko stotina evra za 10 grama, dok kilogram najkvalitetnijeg proizvoda može vredeti i više hiljada evra.
Kako izgleda uzgoj?
Šafran se dobija od biljke Crocus sativus, vrste krokusa koja cveta uglavnom tokom jeseni. Za razliku od mnogih drugih kultura, ne zahteva ogromne površine, ali traži pažljivu pripremu zemljišta, dobru drenažu i odgovarajuću klimu.
Lukovice se sade tokom leta, cvetanje traje kratko - često samo nekoliko nedelja, a berba se obavlja ručno rano ujutru, kada su cvetovi još zatvoreni i kada je kvalitet najviši. Nakon branja, iz cveta se izdvajaju crvene niti koje se pažljivo suše. Taj proces upravo i određuje konačnu cenu proizvoda.
Može li šafran da uspe i u Srbiji?
Stručnjaci navode da šafran može da se uzgaja i u delovima Balkana, jer mu odgovaraju područja sa toplim i suvim letima i hladnijim zimama.
Prednost ove biljke je što ne zauzima veliki prostor. Na manjim parcelama moguće je napraviti probni zasad, a najveći izazov nije sama sadnja već ručna berba i plasman proizvoda.
Za razliku od klasičnih ratarskih kultura, gde su potrebni hektari zemlje i velika mehanizacija, šafran privlači male proizvođače upravo zbog visoke vrednosti po kilogramu.
Nova tehnologija menja proizvodnju
Pored tradicionalnog uzgoja, u svetu se razvijaju i zatvoreni sistemi proizvodnje. Aeroponika i vertikalne farme omogućavaju kontrolu temperature, vlage i svetlosti, pa proizvođači pokušavaju da uzgajaju šafran i van njegovih tradicionalnih područja.
Takvi sistemi mogu da smanje zavisnost od vremenskih uslova, koji poslednjih godina predstavljaju veliki problem za proizvođače. Klimatske promene već utiču na prinose u tradicionalnim područjima uzgoja šafrana.
Biznis prilika ili rizična investicija?
Iako cena šafrana zvuči privlačno, stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno samo zasaditi biljku. Potrebno je pronaći tržište, obezbediti kvalitet, sertifikate i kupce koji su spremni da plate vrhunski proizvod.
Najveća zarada obično nije u prodaji sirovog proizvoda velikim otkupljivačima, već u direktnoj prodaji krajnjim kupcima, restoranima, proizvođačima luksuzne hrane i kozmetičkim kompanijama.
Zbog toga šafran sve više privlači pažnju malih preduzetnika koji traže nišne poljoprivredne proizvode sa većom dodatom vrednošću.
Od nekoliko kvadrata zemlje do luksuznog začina koji se prodaje po ceni zlata - šafran pokazuje kako mala proizvodnja može da postane veliki biznis, ali samo uz znanje, strpljenje i dobar plasman.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)