Proizvod koji se može kupiti na veliko za samo nekoliko evrocenti, kupačima na plažama nudi se po ceni od pet evra po komadu, što predstavlja drastičan skok u odnosu na vrednost primarne proizvodnje.
Prema procenama domaćih proizvođača i kupaca, kukuruz šećerac se tokom sezone kupuje u većim količinama po izuzetno niskim cenama, dok krajnji kupci na plažama plaćaju i do sto puta više za isti proizvod.
Međutim, potražnja za ovom letnjom grickalicom ne jenjava, a prodavci određuju cene prvenstveno na osnovu kupovne moći stranih gostiju, za koje pet evra nije preveliki trošak.
Klip od nekoliko centi na plaži dostiže cenu od pet evra
Dok se domaći posetioci često žale na ovakve cenovne trendove na obali, ključna stavka za strane turiste je praktičnost, odnosno mogućnost kupovine hrane direktno na plaži, bez potrebe za odlaskom u prodavnice ili restorane.
Ovo postavlja pitanje da li je reč o klasičnom tržišnom poslu ili o prekomernom iskorišćavanju vrhunca turističke sezone.
Tržišni rizici i opravdanje profita Dok neki u javnosti smatraju da velika razlika između kupovne i prodajne cene šalje lošu poruku i pojačava percepciju Hrvatske kao preskupe destinacije, iskusni prodavci naglašavaju da se ovde ne radi o čistom profitu.
Sezona prodaje na plažama traje samo dva do tri meseca, tokom kojih je potrebno ostvariti prihod koji bi pokrio celogodišnje troškove hladnjače.
Pored toga, poslovanje na otvorenom nosi visoke sezonske rizike jer loše vreme, kiša ili jak vetar mogu potpuno zaustaviti dnevnu prodaju, a kuvani kukuruz koji se ne proda istog dana ne može se ponovo ponuditi već se mora baciti.
Trgovci naglašavaju da je konačna cena opterećena i visokim troškovima transporta, goriva za kuvanje, ambalaže, rada i zakupa koncesionih dozvola na atraktivnim lokacijama. Agroekonomski stručnjaci takođe smatraju da u uslovima slobodnog tržišta cenu diktira isključivo odnos ponude i potražnje.
"Ako postoji potražnja za kukuruzom po pet evra, prodavaće se po pet evra. Ako ljudi nastave da ga kupuju, cena može biti deset evra", ističu stručnjaci, koji smatraju da administrativne zabrane i ograničenja u ovom sektoru nisu realna opcija.
Potrošači kao regulator cena
"Jedino rešenje je prestati da se kupuje kukuruz po toj ceni. Kada padne potražnja, prodavci će morati da prilagode cene", rekli su tržišni analitičari, prebacujući odgovornost za dugoročni pad cena na same potrošače i njihove kupovne navike.
Čisto matematički proračun pokazuje da bi, pri kupovnoj ceni od 0,05 evra po klipu, trebalo izdvojiti 50 evra za 1.000 komada, dok bi njihova ukupna prodajna vrednost na plaži iznosila 5.000 evra, što je teorijsko povećanje vrednosti robe za oko 9.900 procenata.
Slično tome, prodavac koji dnevno plasira 200 komada ostvaruje promet od 1000 evra, dok je njegov početni trošak same sirovine bio samo 10 evra.
Međutim, ekonomski stručnjaci više puta upozoravaju da bruto promet i razliku u ceni ne treba poistovećivati sa neto profitom, piše Dnevno.hr
Dodatni faktor koji podstiče visoke cene kukuruza šećerca u Hrvatskoj jeste činjenica da je reč o strogo specijalizovanoj i kvantitativno ograničenoj domaćoj proizvodnji, što u kombinaciji sa masovnom letnjom potražnjom rezultira cenama znatno višim od onih na mestu uzgoja.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)