Lista deficitarnih zanimanja za školsku 2026/27. godinu formirana je na osnovu potreba privrede, kretanja na tržištu rada, kao i interesovanja učenika za određene obrazovne profile u prethodnim godinama.
Na spisku su zanimanja za koja poslodavci već duže vreme iskazuju najveću potražnju, pre svega u zanatskim i uslužnim delatnostima.
Među najtraženijim profilima nalaze se električari, kuvari, konobari, mesari, pekari, stolari, trgovci, obućari, tapetari, autoelektričari, konobari, kao i druga stručna i deficitarna zanimanja koja su ključna za svakodnevno funkcionisanje privrede.
Vlada Srbije je krajem 2023. usvojila Uredbu kojom se uređuje sistem podrške u okviru dualnog obrazovanja, sa ciljem da se podstakne upis učenika u deficitarna zanimanja.
Prema toj uredbi, učenici koji se školuju za tražene profile dobijaju finansijsku podršku u iznosu od 5.000 dinara mesečno, tokom devet meseci u godini, a ova pomoć se isplaćuje tokom celog trajanja školovanja.
Sredstva se uplaćuju na namenski račun koji se otvara u Poštanskoj štedionici.
Miloš Turinski iz Infostuda rekao je za Bizportal da finansijska podrška od 5.000 dinara mesečno svakako može da bude dodatni podsticaj, ali teško da sama po sebi može značajnije da promeni odluku mladih o izboru zanimanja.
"Mnogo važniji faktori su mogućnost zaposlenja nakon školovanja, visina zarade, uslovi rada i društvena percepcija određenih profesija. Deficitarna zanimanja u Srbiji godinama su gotovo ista, među njima su električari, bravari, automehaničari, varioci, vodoinstalateri, vozači, kuvari, konobari i brojni drugi zanati. Poslodavci za ova zanimanja kontinuirano traže radnike, ali je interesovanje mladih znatno manje od potreba tržišta rada", izjavio je Turinski.
Prema njegovim rečima, do ove situacije došlo je zbog dugogodišnjeg usmeravanja mladih ka fakultetskom obrazovanju, starenja postojećeg kadra, odlaska kvalifikovanih majstora u inostranstvo, ali i činjenice da su mnoga od ovih zanimanja fizički zahtevna i često se percipiraju kao manje prestižna.
"Paradoksalno, upravo pojedini zanati danas omogućavaju brže zaposlenje i zarade koje su konkurentne brojnim kancelarijskim poslovima. Kada je reč o tome koliko učenika ostaje da radi u struci nakon završetka školovanja, jedinstveni i precizni podaci za sve obrazovne profile ne postoje, ali iskustvo tržišta rada pokazuje da deo mladih nakon školovanja ipak odlazi u druge sektore, nastavlja dalje obrazovanje ili posao traži u inostranstvu, zbog čega deficit kadrova ostaje prisutan uprkos upisu novih generacija", zaključio je on.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)