Sve više poljoprivrednika u Srbiji okreće se uzgoju špargle, kulture koja se poslednjih godina nameće kao jedna od najisplativijih opcija u povrtarskoj proizvodnji. Razlog za rast interesovanja leži u visokoj otkupnoj ceni, rastućoj tražnji i činjenici da jedan zasad može da daje rod duže od decenije.

Za razliku od tradicionalnih ratarskih kultura koje donose manju zaradu po hektaru, špargla omogućava znatno veću vrednost proizvodnje na relativno maloj površini, zbog čega je posebno zanimljiva manjim gazdinstvima, piše Kurir.

Gde se u Srbiji najviše gaji špargla?

Najveći broj zasada nalazi se u Vojvodini, pre svega u Sremu, Bačkoj i Banatu, gde klima i kvalitet zemljišta odgovaraju ovoj kulturi. Poslednjih godina špargla se sve češće sadi i u Mačvi, Pomoravlju i pojedinim delovima Šumadije.

Proizvođači uglavnom biraju peskovita i dobro drenirana zemljišta, jer špargla ne podnosi preteranu vlagu i teška tla. Sunčane parcele sa kvalitetnim sistemom navodnjavanja daju najbolje rezultate.

Jedan zasad može da traje više od 10 godina

Jedna od najvećih prednosti ove kulture jeste njena dugovečnost. Nakon podizanja zasada, špargla može da daje prinose i više od deset godina, što je čini dugoročnom investicijom.

Međutim, proizvođači moraju da budu spremni na čekanje. Biljka ulazi u puni rod tek nakon dve do tri godine, pa se najveća zarada ostvaruje tek kada zasad dostigne pun proizvodni potencijal.

Upravo zbog toga stručnjaci naglašavaju da je uzgoj špargle posao za one koji planiraju dugoročno.

Koliko košta podizanje zasada?

Početna ulaganja nisu mala. Za podizanje jednog hektara zasada potrebno je između 6.000 i 10.000 evra, u zavisnosti od kvaliteta sadnog materijala, pripreme zemljišta i sistema za navodnjavanje.

U troškove ulaze i đubrenje, zaštita biljaka, radna snaga i neophodna mehanizacija tokom prvih godina proizvodnje.

Iako početna investicija može delovati visoko, proizvođači je često smatraju opravdanom zbog dugog životnog veka zasada i potencijalne zarade.

Zarada od špargle može biti veoma visoka

Kada zasad dostigne puni rod, prinosi se uglavnom kreću između tri i šest tona po hektaru godišnje.

Cena špargle na domaćem tržištu najčešće iznosi od 400 do 800 dinara po kilogramu, a u periodima povećane tražnje može biti i veća.

Na osnovu toga, bruto prihod po hektaru može da se kreće od 1,2 do čak 4,8 miliona dinara godišnje.

Kada se odbiju godišnji troškovi održavanja, koji najčešće iznose između 200.000 i 500.000 dinara po hektaru, neto dobit može da dostigne od 700.000 do čak 3 miliona dinara godišnje.

Naravno, konačni rezultati zavise od prinosa, kvaliteta proizvoda i načina plasmana.

Zašto proizvođači sve češće biraju šparglu?

Sve veća zarada po hektaru glavni je razlog zbog kojeg pojedina domaćinstva šparglu vide kao alternativu kukuruzu, pšenici i drugim tradicionalnim kulturama.

Posebno je zanimljiva proizvođačima koji raspolažu manjim parcelama, ali žele veću ekonomsku vrednost proizvodnje.

Zbog toga se špargla sve češće svrstava među premium povrtarske kulture sa ozbiljnim tržišnim potencijalom.

Potražnja raste iz godine u godinu

Dodatni podsticaj proizvođačima daje rast potražnje u ugostiteljstvu i maloprodaji. Restorani u Beogradu, Novom Sadu i drugim većim gradovima sve češće otkupljuju domaću šparglu, dok potrošači pokazuju sve veće interesovanje za zdravu i sezonsku hranu.

To proizvođačima otvara mogućnost stabilnijeg plasmana nego ranijih godina.

Najveći izazov je čekanje na pun rod

Iako donosi značajan profit, uzgoj špargle nije bez rizika. Najveći izazov predstavlja period od nekoliko godina koji je potreban da zasad dostigne punu produktivnost.

Pored toga, tržište još nije u potpunosti razvijeno, pa proizvođači često zavise od većih otkupljivača ili direktne prodaje.

Stručnjaci upozoravaju da kvalitetna priprema zemljišta i ulaganje u navodnjavanje mogu imati presudan uticaj na buduće prinose i profitabilnost.

Srbija još uvek ne proizvodi dovoljno špargle

Domaće tržište i dalje ne uspeva u potpunosti da zadovolji potražnju za šparglom, zbog čega značajne količine stižu iz uvoza.

To domaćim proizvođačima ostavlja prostor za širenje proizvodnje i zauzimanje većeg dela tržišta.

Ako se nastavi sadašnji trend rasta potrošnje, špargla bi u narednim godinama mogla da postane jedna od najprofitabilnijih poljoprivrednih kultura u Srbiji.

Proizvođači koji na vreme obezbede kvalitetan zasad i siguran plasman imaju priliku da ostvare značajne prihode, zbog čega se špargla sve češće naziva zelenom investicijom srpske poljoprivrede.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo