Jedno od najčešćih pitanja građana u Srbiji glasi: koliko novca može da legne na račun, a da niko ne traži objašnjenje?
Na društvenim mrežama i forumima često se mogu pročitati tvrdnje da postoji određeni iznos – 10.000, 15.000 ili čak 100.000 dinara – ispod kojeg nema nikakvih provera. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav univerzalni limit ne postoji.
U praksi, mnogo je važnije odakle novac potiče i po kom osnovu je uplaćen, nego koliki je sam iznos.
Ne postoji zakonski propisan "dozvoljeni iznos"
Važeći propisi u Srbiji ne određuju maksimalan iznos koji građanin može da primi na tekući račun bez dodatnih pitanja.
Banke posluju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, zbog čega prate transakcije i procenjuju da li neka uplata odstupa od uobičajenih aktivnosti klijenta.
To znači da predmet dodatne provere može biti i manji i veći iznos, ukoliko okolnosti transakcije izazovu sumnju ili zahtevaju dodatnu dokumentaciju.
Kada banka može da traži dodatna objašnjenja?
Banka može da zatraži informacije ili dokumentaciju kada proceni da je to potrebno radi utvrđivanja porekla novca.
Na primer, može tražiti:
- ugovor o kupoprodaji;
- ugovor o poklonu;
- ugovor o pozajmici;
- rešenje o nasleđivanju;
- dokaz o zaradi ili drugom prihodu;
- drugu dokumentaciju koja potvrđuje osnov uplate.
To ne znači automatski da je učinjen bilo kakav prekršaj, već da banka ispunjava zakonsku obavezu provere određenih transakcija.
Da li su uplate članova porodice problem?
Ako vam roditelji, deca ili drugi članovi porodice povremeno uplate novac, to samo po sebi ne znači da ćete imati problem.
Ipak, ukoliko se radi o većim iznosima ili neuobičajenim transakcijama, banka može zatražiti objašnjenje ili odgovarajuću dokumentaciju o osnovu uplate.
Šta je sa novcem iz inostranstva?
Uplate iz inostranstva takođe mogu biti predmet dodatnih provera, naročito ako predstavljaju veće ili neuobičajene prilive.
Građani bi trebalo da imaju dokument kojim mogu dokazati osnov uplate, bilo da je reč o zaradi, honoraru, prodaji imovine, poklonu ili drugom zakonitom prihodu.
U pojedinim slučajevima mogu postojati i poreske obaveze, u zavisnosti od vrste prihoda i važećih propisa.
Da li Poreska uprava automatski kontroliše svaku uplatu?
Ne.
Ne postoji pravilo da Poreska uprava automatski proverava svaku uplatu koja stigne na račun građana.
Međutim, ukoliko postoje zakonski razlozi ili se vodi odgovarajući postupak, nadležni organi mogu tražiti podatke u skladu sa propisima.
Kako da izbegnete probleme?
Stručnjaci savetuju da za veće uplate uvek sačuvate dokumentaciju koja pokazuje poreklo novca.
To može biti:
- ugovor;
- faktura;
- potvrda o isplati;
- rešenje nadležnog organa;
- drugi dokument koji objašnjava osnov priliva.
Na taj način, ukoliko banka ili nadležni organ zatraže dodatna objašnjenja, postupak može biti znatno jednostavniji.
Najvažnije što građani treba da znaju
Najveća zabluda jeste da postoji iznos koji može da legne na račun bez ikakvih provera. Takav limit nije propisan zakonom.
U praksi je mnogo važnije da novac ima jasno i zakonito poreklo, kao i da građanin može da dokumentuje osnov po kojem je uplata izvršena. Upravo zato stručnjaci savetuju da se dokumentacija o većim prilivima čuva, bez obzira na iznos.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)