Kako kažu, sačuvano 50 miliona obroka čime je sprečeno emitovanje 87.000 CO2, a ukupna finansijska ušteda zahvaljujući tehnologiji je 70 miliona dolara.


Hilton, Mariott, Mandarin Orijental, samo su neki od svetski poznatih hotelskih lanaca koji su zahvaljujući tehnologiji zasnovanoj na veštačkoj inteligenciji smanjili otpad od hrane. A u kompaniji tvrde da imaju rešenje za sve kuhinje, od malih gradskih hotela, preko kruzera, do velikih rizortova.

Kako radi sistem


Kako radi tehnologija koju, prema podacima kompanije, koristi preko 2700 kuvara u 85 zemalja? Kako se objašnjava, otpad u kuhinjama najčešće nastaje jer kuvari nemaju potrebne alate za precizno merenje i upravljanje otpadom.

Sistem fotografiše hranu koja se baca, a obučen je da prepozna 1000 vrsta hrane. Polazeći od pravila "ono što se meri, može se kontrolisati" i prikupljajući podatke u realnom vremenu, sistem omogućava zaposlenima da vide gde nastaje najveći otpad, a zatim i da na osnovu tih podataka drugačije planiraju menije, uvedu drugačije porcije, QR kodove na menije koji će gostima dati ideje za recepte i savete kako da smanje otpad od hrane kod kuće.

Od Londona do Dubaija – Šta se najviše baca


Zahvaljujući ovoj tehnologiji, Mariott je u Velikoj Britaniji, Irskoj i nordijskim zemljama u 53 hotela smanjio otpad za 25 odsto tokom pola godine. To je, kako kažu, ekvivalentno 486 tona CO2 koje bi bile ispuštene u atmosferu ili količina dovoljna za punjenje preko 32 miliona mobilnih telefona.

Mandarin Orijental Hotel Grupa je u četiri svoja hotela u Londonu, Dubaiju, Hong Kongu i Majamiju smanjio otpad za 36 odsto, što im je uštedelo 207.000 USD. Sada planiraju da tehnologiju uvedu u svih 40 objekata do kraja godine.

Hilton je objavio da je u pilot projektu "Zeleni doručak" sprovedenom prošle godine smanjio otpad od hrane za 62 odsto u 13 hotela u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, piše eKapija. To je više od 400.000 obroka. Tehnologija je pokazala da su među namirnicama koje se najviše bacaju hleb, pecivo, jaja, ovsena kaša, pečeni pasulj, šakšuka.

Da podsetimo, Program UN za zaštitu životne sredine procenjuje da se trećina proizvedene hrane baci, što je 1,3 milijarde tona koje globalnu ekonomiju koštaju 940 milijardi dolara. Osim ekonomskog uticaja, tu je i ekološki, jer bačena hrana truljenjem na deponijama emituje metan, koji je 25 puta jači nego ugljen dioksid.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.