Prvi put u četiri generacije poljoprivredne istorije njegove porodice, vršalice Vita Amantije ove su godine utihnule. 650.000 kilograma pšenice, koliko bi njegova farma obično proizvodila godišnje, izgubljeno je, sasušeno i uvenulo pod žarkim suncem i nemilosrdnom sušom.

- Iskusni poljoprivrednik ne treba da proverava vremensku prognozu da bi shvatio kakvo će vreme biti - kaže Amantija, 68, koji obrađuje farme u ravnici Katanija na istočnoj Siciliji.

- Već prošlog januara znao sam da će to biti katastrofalna godina. Klice pšenice koje su inače dosezali 80 cm zaustavili su se na 5 cm. Zatim su se osušile.

Najvećem ostrvu na Mediteranu preti dezertifikacija


Sicilija se bori s jednom od najozbiljnijih kriza s vodom u svojoj istoriji. Ostrvo, najveće i najnaseljenije na Mediteranu, gde je 2021. godine dosegnuta evropska rekordna temperatura od 48,8 C preti dezertifikacija (pretvranje u pustinju). U poslednjih šest meseci 2023. godine palo je samo 150 mm kiše, a u julu je vlada u Rimu proglasila vanredno stanje.

Iako predstavlja egzistencijalnu pretnju mnogim lokalnim ljudima, kriza s vodom ne odvraća turiste. Poput mnogih delova južne Evrope, Sicilija se nalazi uhvaćena između nestašice vode i sve većeg priliva posetilaca koji, uprkos dodatnom pritisku na resurse, ostaju cenjeni kao jedan od glavnih pokretača privrede.

- Turistička odredišta u južnoj Evropi, poput Španije i Sicilije, uvek su bila popularan izbor među putnicima - kaže Kristijan Malder, profesor ekologije i klimatskih hitnih situacija na Univerzitetu Katanija.

- Prosječan turist traži sunce, bez obzira na nedostatak vode, i zahteva da voda bude dostupna. Prekomerni turizam povećava pritisak na ionako oskudne vodene resurse Sicilije, s neizbežnim posledicama za okolinu.”

[caption id="attachment_95028" align="alignnone" width="1024"] Foto: Pixabay/Grey48[/caption]

Suša bez presedana


Zbog vanrednog klimatskog stanja, prema italijanskom Nacionalnom istraživačkom veću, neverovatnih 70 odsto Sicilije je u opasnosti od dezertifikacije. Većina ostrvskih jezera već je skoro presušila. Veštačko jezero Fanako, u središnjoj Siciliji, nekada je imalo kapacitet od 20 miliona kubnih metara vode, ali danas ima samo 300.000. Svedena na puke lokve blata, akumulacije odišu jakim mirisom mrtve i trule ribe.

Suočene s ograničenjima vode, kompanije su bile prisiljene da se zatvoriti, a hiljade porodica pohranjuju zalihe vode u svojim domovima za pranje ili kuvanje. Neki rezervoari namenjeni za pitku vodu radili su sa samo 10 odsto kapaciteta u martu, prenosi Gardijan.

- Ovo je suša bez presedana - rekao je guverner Sicilije Renato Šifani.

Zajedno sa sušom, letnji šumski požari takođe su uništili vegetaciju. U dva dana 10 požara širom ostrva uništilo je desetine hektara šuma, borovih šumaraka i poljoprivrednih površina.

Stoci preti odstrel


Koldireti, najveće italijansko udruženje poljoprivrednika, nastoji da podrži poljoprivredni sektor zalažući se za ponovno punjenje veštačkih jezera pomoću tankera. Ali sam ovaj napor nije dovoljan.

Razmere izazova vidljive su na putovanju kroz sicilijansko zaleđe, gde su jedini znakovi života mala stada goveda kostura rasprostranjena po sušnim brdima. Ovde se temperature penju iznad 40 stepeni tokom dana. Nema više vode za piće stoke. Prema udruženju mladih poljoprivrednih preduzetnika, suša tera mlade sicilijanske poljoprivrednike s ostrva, dok su desetine uzgajivača bile prisiljene da prodaju ili zakolju svoju stoku.

Liborio Manđiapane, 60-ogodišnji farmer koji poseduje 100 krava i 150 koza na zemlji u selu oko Kamarate, u pokrajini Agrigento, kaže da će, ako se situacija ne poboljša, morati izvršiti odstrel.

- Bez vode moje krave više ne daju mleko - kaže Mangiapane.

- Zemlja polako postaje pustinja. Prisiljeni smo da se koristimo flaširanu vodu za kupanje i kuvanje, jer više nema tekuće vode.

Ovo nije iskustvo većine posetilaca, čak iako se iza kulisa ugostiteljski sektor bori s tim kako ih dalje zaštititi od toga. Uprkos krizi s vodom, brojni hoteli, odmarališta i pansioni na Siciliji i dalje su užurbani, ulice glavnih gradova vrve turistima, restorani su popunjeni, a plaže su pune.

Podzemni izvor vode


Otkriće podzemnog izvora vode u novembru prošle godine predstavlja važan potencijalni resurs. Geolozi su identifikovali podzemni bazen na otprilike 800 metara ispod planina Iblej u pokrajini Ragusa. Smatra se da sadrži oko 17 milijardi kubnih metara vode.

- Ako analiza potvrdi njegovu upotrebljivost, ovo ogromno ležište moglo bi da predstavlja vanredan resurs dugoročno gledano - rekao je Šifani.

Bazen se nalazi samo nekoliko desetina kilometara od zemlje farmera iz Katanije Vita Amantije, ali on se ne zanosi lažnim nadama. Poljoprivrednik zna da budućnost njegovog rada i celog ostrva visi o koncu.

- Bolje da požure. Bilo bi im bolje da shvate da je ovo tempirana bomba - kaže Amantija.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.