Snižavanje takozvane neto kamatne margine razlog je zašto banke u SAD u drugom kvartalu imaju niže neto prihode od razlike u kamatnim stopama, a verovatno će tako biti i u narednom kvartalu. To ne znači da u narednom periodu neće doći do stabilizacije, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić.

Ipak, neke velike američke banke prijavile su značajan pad neto prihoda od kamata u drugom kvartalu, što je podstaklo zabrinutost njihovih šefova, jer su neto prihodi od kamata bili ključni činilac profitabilnosti banaka prošle godine.

Investiciono-bankarski giganti Goldmen Saks (Goldman Sachs) i Morgan Stenli (Morgan Stanley) zabeležili su poboljšane rezultate u drugom kvartalu zahvaljujući rastu industrije investicionog bankarstva. Optimističniji ekonomski izgledi, veća sigurnost u vezi sa smanjenjem kamatnih stopa i snažna tržišta oživeli su aktivnost na Vol Stritu (Wall Streetu).

Goldmen Saks je bio jedina velika američka banka koja je zabeležila rast neto prihoda od kamata. Banka je prijavila profit od 3,04 milijarde dolara za drugi kvartal, što je 150 odsto više u odnosu na prošlu godinu i nešto iznad očekivanih 2,99 milijardi dolara koje su predviđali analitičari.

Neto prihod banke od kamata porastao je za 33 odsto u odnosu na prošlu godinu, na 2,24 milijarde dolara, što je znatno iznad očekivanja analitičara od 1,66 milijardi dolara. Taj skok pomogao je da ukupni prihod poraste za 17 odsto na 12,73 milijarde dolara.

Istovremeno, banka Morgan Stenli, koja je prijavila rast profita u drugom kvartalu za 41 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši 3,08 milijardi dolara ili 1,82 dolara po akciji, prijavila je da je njen neto prihod na kamate opao za 16,6 odsto.

- Neto prihod banaka od kamata zavisi od takozvane neto kamatne margine, odnosno razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, dakle onih kamata koje banke plaćaju na depozite u odnosu na kamatne stope koje mogu da naplate od plasiranih sredstava. Kada se zaustavi rast kamatnih stopa, one još neko vreme imaju tendenciju rasta, tako da je to taj period u kome se mi nalazimo prema mojoj proceni i otuda niži neto prihodi - ocenio je Šoškić.

[caption id="attachment_44844" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Benk of Amerika (Bank of America) ostvarila je snažan rezultat u drugom kvartalu, nadmašivši procene Vol Strita sa prihodom od 25,4 milijarde dolara i profitom od 6,41 milijardu dolara. Budući da je osetljiva na efekat kamatne margine, Benk of Amerika zabeležila je pad neto prihoda od kamata od tri odsto, piše Biznis.rs.

Džej-Pi Morgan Čejs (JP Morgan Chase) zabeležio je neto prihod od 18,1 milijarde dolara u drugom kvartalu, uključujući značajnu zaradu od akcija kompanije Viza (Visa).

Banka Vels Fago (Wells Fargo) ostvarila je ukupni prihod od 20,689 milijardi dolara u drugom kvartalu. Od toga je 11,923 milijardi dolara (58 odsto) došlo od neto prihoda od kamata, a 8,766 milijardi dolara od prihoda koji nije u vezi sa kamatama. Neto prihod od kamata bio je devet odsto niži nego godinu dana ranije.

Banka Sitigrup (Citigroup) saopštila je da je zabeležila 20,14 milijardi dolara prihoda, što je više nego što su nagoveštavale prognoze, kao i da je njen neto prihod porastao za 10 procenata u odnosu na prethodnu godinu, na 3,22 milijarde dolara. Banka je takođe izvestila o blagom padu neto prihoda od kamata.

Šoškić je naveo da bi popuštanje monetarne politike Feda  oborilo kamatne margine u kratkom roku, a na duži rok bi verovatno došlo do stabilizacije, jer će se banke prilagoditi tako što će obarati kamatne stope na sredstva koja primaju od deponenata.

- Međutim, ako dođe do pada kamatnih stopa onda će ponovo doći do obaranja neto kamatnih margina za banke, jer postoje depoziti koji su oročeni po višim kamatama, a banke ne bi bile u prilici da naplate više kamate kada Fed počne da snižava kamatne stope - objasnio je Šoškić.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.