U većini zemalja Evropske unije uobičajena starosna granica za odlazak u redovnu starosnu penziju je 65 godina.

Međutim, produženjem životnog veka mnoge od njih podigle su granicu za penzionisanje ili to planiraju da urade.

Granica za odlazak u punu starosnu penziju u zemljama Evropske unije kreće se od 62 do 67 godina, a trenutno u većini zemalja za to treba navršiti 65 godina.

Najnižu starosnu granicu za penzionisaje ima Francuska, u kojoj se u punu penziju trenutno ide sa 62 godine i tri meseca. Prošle godine ova penzionerska oaza, nakon velikih protesta, je usvojila reformu s postupnim podizanjem starosne granice za ostvarenje penzije sa 62 na 64 godine do 2032. godine, prenosi B92.

S manje od 65 godina puna penzija može se zaslužiti još u Slovačkoj, Češkoj, Letoniji, Litvaniji i Malti.

S druge strane, najrestriktivnije uslove za odlazak u penziju imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima za penzionisanje treba napuniti 67 godina.

Mnoge zemlje donele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice za penzionisanje u narednih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila da 2035. podigne starnosnu granicu za penzionisanje na 69 godina, piše tportal.

Pritom su pojedine zemlje vezale godine za odlazak u penziju s rastom očekivanog životnog veka. Ovaj mehanizam je u primeni u Finskoj, Danskoj, Kipru, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Holandiji, Portugalu i Slovačkoj.

Pojedine zemlje (Finska, Norveška, Švedska) imaju fleksibilnu starosnu granicu. To znači da osoba može da ostvari penziju unutar određenog raspona godina.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.