Najbogatiji afrički monarh, Mohamed VI, dobio je pohvale brojnih svetskih lidera za ekonomski napredak Maroka i sve veći međunarodni uticaj zemlje, dok je obeležavao 27. godišnjicu stupanja na presto, ubrzo nakon što je Maroko prestigao Južnu Afriku i postao vodeća industrijska ekonomija afričkog kontinenta.
Međutim, godišnjica je protekla u znaku novog talasa masovnih migracija ka Ceuta, što je izvršilo dodatni pritisak na Madrid, ali i skrenulo pažnju na društvene izazove koji i dalje postoje uprkos ekonomskom napretku Maroka, piše Biznis insajder.
Najnoviji migrantski talas deo je šireg problema. Podaci Evropske unije pokazuju da je između 2021. i 2025. godine zabeleženo oko 275.000 slučajeva državljana Maroka koji su nezakonito boravili u zemljama EU, uključujući osobe koje su prekoračile dozvoljeni boravak nakon isteka vize, kao i moguće višestruko evidentirane slučajeve.
Čestitke kralju uputili su i kineski predsednik Si Đinping, ruski predsednik Vladimir Putin, egipatski predsednik Abdel Fattah el-Sisi i predsednik Senegala Bassirou Diomaye Faye.
Njihove poruke dodatno su učvrstile sliku monarha koji se snažno povezuje sa ekonomskom transformacijom Maroka i rastućim međunarodnim uticajem zemlje.
Mohamed VI se smatra najbogatijim kraljem u Africi. Prethodne procene govorile su da njegovo bogatstvo iznosi oko 5,7 milijardi dolara, uglavnom zahvaljujući vlasničkim udelima kraljevske porodice u investicionom holdingu Al Mada.
Od sporog rasta do industrijske sile
Kada je Mohamed VI nasledio svog oca, Hassan II, 1999. godine, Maroko je iza sebe imao godine relativno sporog ekonomskog rasta.
Privreda je tada u velikoj meri zavisila od poljoprivrede, turizma, izvoza fosfata i doznaka građana koji rade u inostranstvu.
Industrijski kapaciteti bili su ograničeni, dok su nezaposlenost i siromaštvo u ruralnim područjima predstavljali ozbiljan problem.
Od tada je Maroko uložio velika sredstva u razvoj luka, puteva, brzih železnica, obnovljivih izvora energije i industrijskih zona. Posebno se ističe luka Tangier Med, koja je izrasla u jednu od najznačajnijih afričkih luka i pretvorila Maroko u logističku kapiju između Afrike, Evrope i svetskih tržišta.
Istovremeno, zemlja je postala važan centar automobilske i vazduhoplovne industrije. Zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi, trgovinskim sporazumima i blizini Evrope, brojne globalne kompanije otvorile su fabrike i razvile mreže dobavljača u Maroku.
Rezultat toga je da se bruto domaći proizvod po stanovniku gotovo udvostručio od kraja devedesetih godina. Marokanska ekonomija porasla je za oko 4,8 odsto tokom 2025. godine, dok se za 2026. prognozira rast od 4,4 odsto, uz podršku poljoprivrednog sektora i infrastrukturnih investicija.
Priliv stranih direktnih investicija gotovo je udvostručen i dostigao oko 3,34 milijarde dolara u 2025. godini, zahvaljujući ulaganjima u proizvodnju električnih vozila, baterija i projekte čiste energije.
Jačanje vojne moći
Uporedo sa industrijskim razvojem, Maroko je značajno ojačao i svoju vojnu poziciju u trenutku kada se pojačava strateško nadmetanje u Severnoj Africi.
Zemlja je sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisala desetogodišnji plan odbrambene saradnje za period od 2026. do 2036. godine, a odobrena je i moguća prodaja raketa Stinger vredna 825 miliona dolara, kao i raketa vazduh-vazduh vrednih više od 88 miliona dolara.
Maroko je takođe naručio 24 borbena helikoptera AH-64E Apache, a u medijima se spekuliše i o mogućoj kupovini lovaca F-35, čime bi postao prva afrička država koja koristi ovaj stelt avion. Zahvaljujući rekordnim izdvajanjima za odbranu tokom 2025. godine, ove nabavke dodatno su učvrstile poziciju Maroka među vodećim vojnim silama Severne Afrike.
Ekonomski uspeh ne osećaju svi građani
Iako Maroko beleži značajan ekonomski napredak, koristi od tog razvoja nisu ravnomerno raspoređene. U septembru 2025. godine izbili su protesti koje su predvodili mladi, zahtevajući više radnih mesta, bolje zdravstvo i kvalitetnije obrazovanje. Pojedini protesti prerasli su u nasilje, nakon čega je vlada obećala dijalog i reforme.
Nemiri su ukazali na jaz između brzog industrijskog razvoja i ekonomskih problema sa kojima se suočava veliki deo stanovništva, što je dodatno naglašeno novim migrantskim talasom ka Ceuti.
Danas je Maroko jedan od ključnih afričkih centara za proizvodnju automobila, vazduhoplovnu industriju, logistiku i obnovljive izvore energije, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju na afričkom i svetskom tržištu.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)