Cilj nije samo smanjenje količine otpada, već potpuna promena načina na koji se ambalaža proizvodi, koristi i reciklira. Nova regulativa će uticati na skoro celu ekonomiju - od proizvođača hrane i pića, preko trgovaca i logističkih kompanija, do industrije reciklaže.
Potrošači će promene osetiti i indirektno, jer će se ambalaža velikog broja proizvoda na policama prodavnica postepeno menjati tokom narednih godina.
Brisel procenjuje da bi nova pravila mogla doneti značajne ekološke koristi do kraja decenije. Prema procenama Evropske komisije, emisije gasova staklene bašte izazvane ambalažom trebalo bi da se smanje sa približno 66 na 43 miliona tona godišnje. Istovremeno, očekuje se manja potrošnja prirodnih resursa, posebno vode, dok bi ukupni troškovi štete po životnu sredinu mogli biti manji za više od šest milijardi evra.
Evropska komesarka za životnu sredinu, otpornost na vode i cirkularnu ekonomiju, Džesika Rozvol, izjavila je da će nova pravila ubrzati prelazak na održiviju proizvodnju, uz istovremeno povećanje konkurentnosti evropske industrije.
Prema njenim rečima, Evropa će postepeno smanjivati svoju zavisnost od fosilnih goriva, koja se trenutno u velikoj meri koriste u proizvodnji plastične ambalaže, dok će jedinstvena pravila olakšati poslovanje kompanijama koje posluju na tržištu više zemalja članica.
Nova uredba postavlja nekoliko glavnih ciljeva.
Prvi je navodno smanjenje količine nepotrebne ambalaže.
Drugi je da sva ambalaža koja se plasira na tržište do 2030. godine bude pogodna za reciklažu na ekonomski isplativ način.
Treći cilj je povećanje udela recikliranih sirovina, posebno u plastičnoj ambalaži. Evropska unija želi da se količina ambalažnog otpada po glavi stanovnika smanji za 15 procenata do 2040. godine u poređenju sa nivoom iz 2018. godine.
Da bi ispunili nove zahteve, proizvođači će morati značajno da prilagode svoje poslovanje. To uključuje razvoj novih vrsta ambalaže, investicije u proizvodne pogone, promene u logistici i prilagođavanja označavanja proizvoda.
Ambalaža koja dolazi u direktan kontakt sa hranom biće posebno osetljivo područje jer će morati da ispuni stroge bezbednosne standarde uz povećanje udela recikliranih materijala, piše Tehnoeko. Predstavnici industrije upozoravaju da najveći izazov trenutno nije sama proizvodnja već brojna otvorena regulatorna pitanja.
Direktor kompanije Muraplast i zamenik predsednika Hrvatskog udruženja industrije plastike Davor Ujalki ističe da veliki deo implementacionih pravila još nije definisan i da kompanije čekaju dodatne evropske smernice koje će preciznije objasniti kako će se nova regulativa sprovoditi u praksi.
Posebno, kaže on, očekuju se detaljnija pravila u vezi sa dokazivanjem usaglašenosti proizvoda i primenom ograničenja na određena hemijska jedinjenja u ambalaži namenjenoj prehrambenim proizvodima.
Prema njegovoj proceni, većina kompanija neće odmah početi sa velikim ulaganjima već će koristiti postojeća rešenja što je duže moguće, a ozbiljnije promene se očekuju tek pred kraj ove decenije.
Dodatni izazov je činjenica da Hrvatska i dalje zaostaje za vodećim evropskim zemljama kada je u pitanju reciklaža ambalažnog otpada. Iako zemlje poput Belgije, Nemačke i Italije imaju neke od najviših stopa reciklaže u Evropskoj uniji, Hrvatska će morati dalje da ulaže u infrastrukturu kako bi ispunila buduće evropske ciljeve. Ipak, neke hrvatske kompanije su već postigle značajan napredak.
Podravka kaže da je skoro 90 odsto njene ambalaže sada reciklabilno, zahvaljujući godinama smanjenja materijala i optimizacije ambalaže. Dugoročni cilj kompanije je da sva ambalaža za hranu bude reciklabilna, ponovo upotrebljiva ili kompostabilna do 2030. godine, piše Dnevno.hr
Međutim, priznaje da će najveći izazov ostati fleksibilna ambalaža za osetljive prehrambene proizvode, gde su mogućnosti za korišćenje recikliranih materijala još uvek ograničene.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)