Ova objava je usledila usred najgore krize u istoriji zemlje i sve većeg ekonomskog i diplomatskog pritiska SAD, prenela je španska Rtve, podsećajući da su od početka godine, kada je Donald Tramp uveo energetski embargo Kubi, nestašice struje pogodile najveći deo ostrva. Dijaz-Kanel je u obraćanju kubanskim medijima objasnio da promene moraju da odgovore na "zahteve sadašnjeg vremena", dok je takođe ukazao na "višedimenzionalnu agresiju kao deo politike vlade SAD prema Kubi, koja ima potpuno intervencionistički karakter".
On je, međutim, potvrdio da zemlja nije u zastoju i da se inteligentno suočava sa celom ovom situacijom. Najavljeni prioriteti i mere deo su Ekonomskog i socijalnog programa za 2026. godinu i biće predstavljeni na usvajanje Nacionalnoj skupštini u julu. Među merama koje je najavio Dijaz-Kanel, ističe se otvaranje više sektora privrede za nedržavne aktere.
"Aktivnosti zabranjene privatnim kompanijama biće ograničene tako da njihov obim poslovanja bude što širi kako bi se razvio najveći broj aktivnosti, sve sa jasnim pravilima i u okviru zakona", objasnio je predsednik.
Takođe je najavio ulazak "novih aktera" u turistički sektor, koji je bio jedna od pokretačkih snaga zemlje i sada je jedan od sektora najviše pogođenih krizom, nakon obustave poslovanja koju je najavilo nekoliko međunarodnih hotelskih lanaca.
U tom smislu, Dijaz-Kanel je naglasio da fokus treba da bude na "novim pristupima u turizmu kako bi se u potpunosti iskoristila postojeća infrastruktura".
"Ne možemo se u ovom trenutku oslanjati samo na velike hotelske lance kada su se mnogi od njih povukli iz zemlje zbog pritiska vlade SAD", poručio je kubanski lider.
On je takođe naznačio da će uvoznici, državne kompanije koje su obavezne da posreduju u celokupnoj spoljnoj trgovini, biti eliminisani kako bi ovaj sektor mogao da bude "dinamičniji", kao i da će se "ukloniti prepreke" kako bi se podstakle strane direktne investicije.
Još jedan sektor kojim se bavio bila je energetika, koja je posebno pogođena zbog krize sa gorivom u zemlji. U tom smislu, Dijaz-Kanel je izrazio potrebu za podsticanjem obnovljivih izvora energije i sve manjom zavisnošću od proizvodnje električne energije korišćenjem fosilnih goriva.
Dijaz-Kanel je pritom naglasio puni uticaj "kriminalne energetske blokade na Kubu, u koju je u poslednjih pet meseci ušao samo jedan tanker sa naftom".
Dijaz-Kanel je, takođe, govorio o restrukturiranju državnog i vladinog aparata, pozivajući se na značajno smanjenje ne samo ministarstava, već i broja funkcija, što će omogućiti uštede u budžetskim rashodima, koji će biti dostupni za podršku socijalnim programima ili za podršku reformi plata.
Od početka 2026. godine, američka administracija je pooštrila svoju politiku prema Kubi, a pored naftnog embarga tom ostrvu, koje više ne dobija sirovu naftu iz Venecuele nakon što su američke snage uhapsile Nikolasa Madura u januaru, postoji duga lista sankcija nametnutih protiv kubanskih vladinih entiteta i zvaničnika.
Vlada SAD je juče sankcionisala kubansku državnu naftnu kompaniju Unión Cuba-Petróleo (CUPET), koja, prema Trampovoj administraciji, poseduje imovinu koja je "nezakonito oduzeta od američkih vlasnika".
To je poslednji entitet koji je dodat na listu onih koje je nedavno sankcionisao Vašington, a na kojoj se nalaze i sam Dijaz-Kanel, kao i rođaci predsednika, porodica bivšeg predsednika Raula Kastra, Ministarstvo oružanih snaga Kube i druge institucije, piše Tanjug.
Pored toga, Ministarstvo pravde SAD prošlog meseca podiglo je optužnicu protiv Raula Kastra zbog njegove navodne odgovornosti za obaranje dva aviona kubanske organizacije u egzilu 1996. godine.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)