Nakon decenija kao motor evropske proizvodnje, zemlja je zaglavljena u svom najdužem periodu stagnacije od Drugog svetskog rata, dok se bori sa konkurencijom iz Kine i padom potražnje.
Odgovor je očigledan kao i sama kriza: transformisanje njene industrijske baze u arsenal Zapada.
Oko 15.000 radnih mesta nestaje svakog meseca
Mnoštvo podataka otkriva kako stari model izdahnjuje. Oko 15.000 radnih mesta nestaje iz nemačke proizvodnje svakog meseca, uključujući nekada dominantan automobilski sektor, pokazuju vladini podaci.
Mercedes-Benc je prijavio pad profita od 49 odsto za 2025. godinu, dok je Folksvagen, drugi najveći proizvođač automobila na svetu, saopštio da je njegov profit pao za 44 procenta u istom periodu i najavio planove za smanjenje 50.000 radnih mesta u Nemačkoj do 2030. godine.
Čak i vodeći brendovi poput Poršea prijavljuju teške udarce, sa operativnim profitom koji je pao za 98 odsto u poređenju sa 2024. godinom, što je već jedan od najgorih padova u modernoj istoriji kompanije.
Većinu teškog posla u nemačkoj ekonomiji sada obavlja sektor usluga, koji čini oko 70 procenata ekonomske proizvodnje, iako proizvodnja i dalje čini 20 odsto, a do petine svih radnih mesta u sektoru usluga vezano je za industrijske kompanije poput proizvođača automobila.
Sada, dok američke bezbednosne garancije izgledaju sve neizvesnije, a Evropa se užurbano ponovo naoružava, Berlin se pozicionira da postane okosnica odbrambene industrije kontinenta.
Trilion evra za odbranu Automobilska industrija je u krizi zbog globalnog usporavanja, geopolitičkih rizika i rastuće konkurencije iz Kine, rekao je Klaus Rozenfeld, izvršni direktor kompanije Šefler, jednog od vodećih svetskih dobavljača auto-delova koji proizvodi sve, od pogonskih sklopova do ležajeva i sada postaje rastući igrač u odbrambenom sektoru.
Istovremeno, nedavne regulatorne promene u Nemačkoj i Evropskoj uniji poboljšale su pristup tržištima kapitala za odbrambene kompanije, dok su ogromni vladini ugovori i šeme javnog finansiranja otvorili skoro trilion evra, ili oko 1,2 triliona dolara, za odbranu.
Sve ovo podstiču strahovi od ruskog ekspanzionizma i sve neprijateljskije globalno okruženje.
"Veliki trend u nemačkoj ekonomiji je da se ljudi više nego ikada pitaju: 'Kako možemo doprineti onome što nije urađeno u proteklih mnogo godina, da obnovimo sposobnost da se branimo'. i to je ono što radimo", rekao je Rozenfeld.
"Moramo da zasučemo rukave"
Rozenfeldova kompanija sada proizvodi motore za dronove, sisteme u oklopnim vozilima i komponente za vojnu avijaciju. Njegov cilj je da 10 odsto prometa kompanije - trenutno 24 milijarde evra - dolazi iz odbrambene divizije koju je osnovao prošle godine, pri čemu najveći deo proizvodnje dolazi od više od 100.000 zaposlenih i 100 fabrika širom sveta, uključujući osam u SAD.
"U Nemačkoj se mnogo kuka - ako se svi samo stalno žale da su stvari užasne, onda ništa neće funkcionisati. Moramo da zasučemo rukave", rekao je on.
Širom nemačkog industrijskog pojasa, fabričke linije koje su nekada pokretale izvozno čudo prenamenjuju se u evropske mašine za naoružanje.
Berlinski pristup nije da oživi staru ekonomiju, već da je zameni. Prazne fabrike i sve veći broj otpuštenih kvalifikovanih radnika preusmeravaju se na jedini sektor koji se i dalje masovno širi.
Proizvodnja Patriota i saradnja sa Izraelom Folksvagen je u pregovorima sa izraelskim kompanijama sa ciljem da počne da proizvodi komponente za izraelski sistem Gvozdena kupola do 2027. godine.
Više kompanija je uvelo treće smene za proizvodnju oružja i municije za Ukrajinu. Presretači Patriot, dugo isključivo američki proizvod, uskoro će se proizvoditi u Nemačkoj kako bi zadovoljili rastuću potražnju.
Skoro 90 odsto evropskog rizičnog kapitala uloženog u odbrambenu tehnologiju uliva se u nemačke kompanije, pokazuju vladini podaci.
"Evropa mora biti u stanju da se brani, a to takođe znači izgradnju jake bezbednosne i odbrambene industrije na koju možemo da se oslonimo", rekla je ministarka ekonomije Katerina Rajhe.
Rajhe, zajedno sa svojim kolegama iz kabineta, uključujući i ministra odbrane, zalagala se za transformaciju proizvodnih kompanija koje se bore u problemima u izvođače radova u oblasti odbrane.
"Konverzija postojećih proizvodnih lokacija iz drugih industrija može smanjiti prepreke za povećanje domaćih kapaciteta", rekla je ona.
Ministarstvo ekonomije sada finansira platformu za spajanje, koju je osnovalo glavno udruženje odbrambene industrije, BDSV, kako bi povezalo uspostavljene lance snabdevanja u oblasti odbrane sa kompanijama iz drugih sektora.
Ulazak kompanija koje nisu iz oblasti odbrane u sektor pomaže u smanjenju pritiska na tradicionalne lance snabdevanja da povećaju proizvodnju, rekao je šef BDSV-a Hans Kristof Acpodijen.
Od motora do oružja
Sebastijan C. Šulte preuzeo je Dojc, 162 godine starog pionira motora sa unutrašnjim sagorevanjem, oko dve nedelje pre nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Kao i mnogi njeni industrijski konkurenti, kompaniju je pogodila slabljenje nemačke ekonomije, a rat je samo pogoršao stvari.
"Transformacija kompanije postala je moj posao", rekao je Šulte.
Dolazeći iz pomorske odbrambene industrije, njegov instinkt je bio da krizu izazvanu ratom pretvori u priliku.
"Naša prednost su stabilni lanci snabdevanja: ono što funkcioniše za motore i rudarsku opremu, funkcionisaće i za odbrambenu industriju", kazao je on.
Dok tradicionalne odbrambene kompanije često imaju veoma duge razvojne cikluse i potrebne su im godine da povećaju proizvodnju, proizvođači iskusni na žestoko konkurentnom automobilskom tržištu mogu brzo da povećaju kapacitet, naglasio je on.
Zaista, Lokid Martin, američki odbrambeni gigant koji proizvodi rakete za sistem protivvazdušne odbrane Patriot, proizvodi samo oko 620 raketa presretača godišnje uprkos ogromnoj potražnji koju su stvorili ratovi u koje su umešane Rusija i Iran.
"Od reči do dela"
Dojc, agilnija kompanija naviknuta na brze promene ukusa kupaca automobila, reagovala je tako brzo da sada isporučuje motore za proizvodnju električne energije za sisteme Patriot koje koristi Saudijska Arabija, kao i razne bespilotne sisteme i oklopna vozila.
Kompanija je stekla startapove u oblasti odbrane i investirala u potpuno novi posao u kojem nije imala prethodnog iskustva.
"Odlučili smo da pređemo sa reči na dela“, rekao je Šulte, piše Indeks.
Za razliku od mnogih automobilskih kompanija, kompanija nije imala masovna otpuštanja jer su se radnici prebacili na proizvodnju odbrambene opreme. Kompanija je prošle godine ostvarila rast prihoda od 15 odsto, objavio je Volstrit džurnal.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)