Kako je najavio premijer Kirijakos Micotakis, u planu je ograničavanje pristupa pojedinim platformama za korisnike mlađe od 15 godina.
Govoreći na forumu u Atini, Micotakis je naveo da vlada privodi kraju pripremu predloga i da će konkretne odluke biti predstavljene u narednih mesec dana.
Kako je istakao, sve mere biće usklađene sa evropskim propisima, pre svega sa Aktom o digitalnim uslugama, kako bi bile pravno održive i primenjive u praksi, piše Blic Biznis.
Cilj ovih promena je jasan – zaštita najmlađih korisnika i smanjenje negativnih uticaja koje digitalno okruženje može imati na njih.
Fokus na decu i društvene mreže
Nova pravila odnosiće se na ograničavanje pristupa određenim platformama, ali i na uvođenje dodatnih mehanizama zaštite.
Kako navode nadležni, ideja nije potpuna zabrana, već kontrolisano i bezbednije korišćenje društvenih mreža za mlađe korisnike.
Lažne vesti kao sve veći problem
Premijer je posebno upozorio na problem širenja dezinformacija, ističući da lažne vesti nisu nov fenomen, ali da danas imaju daleko veći domet.
„Sadržaji koji izazivaju jake emocije šire se mnogo brže nego ranije“, rekao je Micotakis, ukazujući i na dodatni uticaj veštačke inteligencije koja može pojačati efekat takvih sadržaja.
Zbog toga je, kako kaže, važno jačanje nezavisnih medija i odgovornog informisanja.
Lično iskustvo sa dezinformacijama
Micotakis je podsetio i na primer iz 1985. godine, kada je njegov otac, bivši premijer Konstantinos Micotakis, bio meta netačnih medijskih navoda.
Iako je fotografija bila autentična, način na koji je predstavljena u javnosti bio je pogrešan, što je imalo ozbiljne političke posledice.
Slični slučajevi, kako je naveo, danas se sve češće pojavljuju i na internetu, uključujući i napade na članove njegove porodice.
Anonimnost i lažni nalozi
Jedan od najvećih izazova u borbi protiv dezinformacija jeste anonimnost na internetu.
Kako je istakao, potrebno je pronaći balans između prava na anonimno izražavanje i sprečavanja organizovanih mreža lažnih naloga koje utiču na javno mnjenje.
Poseban problem predstavljaju kampanje koje dolaze iz inostranstva i mogu imati i bezbednosne posledice.
Veštačka inteligencija – pretnja i prilika
Razvoj veštačke inteligencije dodatno komplikuje situaciju, jer omogućava kreiranje ubedljivih lažnih sadržaja, uključujući video materijale koje je teško razlikovati od stvarnih.
„U budućnosti će biti sve teže razlikovati šta je stvarno, a šta generisano“, upozorio je Micotakis.
Ipak, naglasio je da AI ima i pozitivnu ulogu, posebno u obrazovanju, gde može pomoći nastavnicima i unaprediti proces učenja.
Edukacija kao ključ
Na kraju, premijer je istakao da je digitalna pismenost ključna u borbi protiv dezinformacija.
„Ako neka vest deluje previše ekstremno ili neobično, potrebno je dodatno je proveriti“, poručio je.
Planirane mere deo su šire strategije kojom Grčka pokušava da odgovori na izazove digitalnog doba i zaštiti mlađe generacije.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)