U svom izveštaju o tržištu nafte za mart 2026. (Oil Market Report – OMR), objavljenom u četvrtak, IEA upozorava da su tokovi sirove nafte i rafinisanih naftnih proizvoda kroz Ormuski moreuz pali sa oko 20 miliona barela dnevno (mb/d) pre rata na tek simbolične količine. To je primoralo proizvođače širom Persijskog zaliva da zatvaraju proizvodnju jer se skladišni rezervoari pune, a izvozni putevi ostaju praktično blokirani.
Agencija procenjuje da je već smanjeno najmanje 10 miliona barela dnevno ponude, uključujući oko 8 miliona barela sirove nafte i još 2 miliona barela kondenzata i tečnosti iz prirodnog gasa, dok se proizvođači bore da transportuju naftu do tržišta.
„Rat na Bliskom istoku stvara najveći poremećaj u snabdevanju u istoriji globalnog tržišta nafte“, navodi IEA u izveštaju, piše gCaptain.
Kolaps saobraćaja kroz Ormuski moreuz
U središtu krize nalazi se gotovo potpuno zaustavljanje komercijalnog tankerskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, uski pomorski prolaz kroz koji se inače transportuje oko petine svetske trgovine naftom.
Bezbednosne pretnje, napadi na trgovačke brodove i nagli rast troškova ratnog osiguranja doveli su do toga da mnogi brodovlasnici više nisu voljni ili nisu u mogućnosti da prolaze tim putem.
Pošto izvozni terminali ne mogu da utovaruju teret, a domaći skladišni kapaciteti se brzo pune, proizvođači u Saudijskoj Arabiji, Iraku, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru počeli su naglo da smanjuju proizvodnju.
IEA sada procenjuje da bi globalna ponuda nafte u martu mogla pasti za 8 miliona barela dnevno, pri čemu smanjenja na Bliskom istoku samo delimično nadoknađuje povećana proizvodnja u drugim zemljama, uključujući Kazahstan i Rusiju nakon ranijih poremećaja.
Pogođene i rafinerije i tržište derivata
Kriza se širi i na globalno tržište goriva.
Više od 3 miliona barela dnevno rafinerijskog kapaciteta u Zalivu već je zatvoreno zbog napada, bezbednosnih rizika ili nedostatka mogućnosti za izvoz, dok tankerski saobraćaj praktično stoji.
Tokom 2025. godine proizvođači iz Zaliva izvozili su oko 3,3 miliona barela dnevno rafinisanih naftnih proizvoda i 1,5 miliona barela dnevno tečnog naftnog gasa (LPG), a veliki deo tog izvoza sada je praktično zamrznut.
IEA upozorava da bi tržišta dizela i avio-goriva mogla biti posebno ranjiva ako se prekidi rada rafinerija na Bliskom istoku nastave, dok nestašice LPG-a i petrohemijskih sirovina već primoravaju neke industrijske pogone da smanjuju proizvodnju.
Oslobađanje strateških rezervi
Kao odgovor na šok, zemlje članice IEA dogovorile su se 11. marta da oslobode 400 miliona barela nafte iz hitnih rezervi — što je najveće koordinisano oslobađanje zaliha ikada sprovedeno.
Sjedinjene Američke Države će iz Strateške naftne rezerve (SPR) pustiti 172 miliona barela sirove nafte počev od sledeće nedelje. Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je da će povlačenje zaliha početi naredne nedelje i trajati oko 120 dana, u skladu sa planiranim tempom isporuke.
Globalne zalihe nafte trenutno iznose oko 8,2 milijarde barela, što je najviši nivo od početka 2021. godine. Oko polovine tih zaliha nalazi se u zemljama OECD-a, uključujući približno 1,25 milijardi barela u državnim strateškim rezervama.
Cilj hitnog oslobađanja zaliha je ublažavanje neposrednog ekonomskog udara poremećaja. Ipak, agencija upozorava da je to samo privremeni tampon ako pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz ostane paralizovan.
Skok cena nafte
Tržišta nafte snažno osciliraju od početka američkih i izraelskih vazdušnih udara na Iran 28. februara, koji su pokrenuli širenje regionalnog sukoba i niz napada na trgovačke brodove.
Fjučersi na sirovu naftu Brent nakratko su skočili gotovo do 120 dolara po barelu pre nego što su se povukli na oko 92 dolara, što je i dalje oko 20 dolara više nego pre početka rata. Brent je 12. marta 2026. dostigao 98,21 dolar po barelu, što je rast od 6,77 odsto u odnosu na prethodni dan.
Tržišta naftnih derivata — uključujući dizel, avio-gorivo i LPG — zabeležila su još oštrije skokove cena zbog zatvaranja rafinerija i prekida izvoza.
Pad potražnje
Iako gubici u snabdevanju dominiraju izgledima za tržište, sukob utiče i na potražnju za naftom.
IEA procenjuje da će masovna otkazivanja letova širom Bliskog istoka i veliki poremećaji u snabdevanju LPG-om smanjiti globalnu potrošnju nafte za oko milion barela dnevno tokom marta i aprila.
Zbog toga je agencija smanjila prognozu rasta globalne potražnje za naftom u 2026. na 640.000 barela dnevno, što je za 210.000 barela manje u odnosu na procenu iz prošlog meseca.
Ključ u pomorskom saobraćaju
Uprkos velikom oslobađanju strateških rezervi, IEA navodi da budućnost globalnog tržišta nafte sada u velikoj meri zavisi od toga da li će komercijalni brodovi moći bezbedno da nastave plovidbu kroz Ormuski moreuz.
„Odgovarajući mehanizmi osiguranja i fizička zaštita brodova ključni su za obnovu tokova, što je od presudne važnosti za tržište nafte“, navodi agencija.
Dok se to ne dogodi, najvažnija svetska naftna arterija ostaje praktično blokirana — stvarajući ono što bi mogao postati najveći šok u snabdevanju sa kojim se savremeno tržište nafte ikada suočilo.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)