Siva ekonomija u oblasti kratkoročnog iznajmljivanja smeštaja turistima postaje sve izraženiji problem u Srbiji, posebno u većim urbanim centrima kao što su Beograd, Novi Sad, i Niš. Ovo tržište, koje se ubrzano razvija, omogućava vlasnicima nekretnina da generišu značajan prihod, ali često bez prijavljivanja prihoda i plaćanja poreza.
Ovakva praksa predstavlja ozbiljnu pretnju za srpsku ekonomiju, smanjujući prihod od poreza na dohodak, poreza na dodatu vrednost (PDV) i turističke takse, što direktno utiče na smanjenje sredstava dostupnih za javne investicije i socijalne programe.
Broj neregistrovanih smeštajnih jedinica
Prema dostupnim procenama, u Srbiji postoji između 30.000 i 40.000 smeštajnih jedinica koje se izdaju na crno. Tačan broj je teško precizirati zbog nedostatka centralizovane evidencije i široke upotrebe platformi kao što su Airbnb i Buking, koje olakšavaju nelegalno poslovanje. U Beogradu, gde je koncentracija kratkoročnih najmova najveća, registrovano je oko 4.000 stanova za izdavanje, dok se procenjuje da se dodatno oko 5.000 do 6.000 stanova iznajmljuje bez ikakve prijave.
Pored Beograda, i drugi gradovi beleže značajan rast u broju neregistrovanih smeštajnih kapaciteta. Novi Sad i Niš su takođe pogođeni ovim problemom, s obzirom na povećan priliv turista tokom festivala kao što su EXIT ili zbog kulturnih znamenitosti. U ovim gradovima, broj neregistrovanih stanova za izdavanje procenjuje se na oko 2.000 do 3.000 jedinica, što dodatno ukazuje na razmere problema.
Po istraživanju Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) iz 2022. godine, procenjeno je da čak 50 odsto smeštaja u Srbiji posluje u "sivoj zoni", a ne postoje indikacije da se taj broj smanjio u narednim godinama.
Finansijski gubici za državu
Gubici za državni budžet usled sive ekonomije u ovom sektoru su ogromni. Prosečna cena noćenja u Srbiji iznosi oko 50 evra, a uz pretpostavku da se svaki stan izda 20 puta mesečno, gubitak od neplaćenog poreza može dostići nekoliko stotina evra po jedinici mesečno. Kada se ove brojke pomnože sa brojem neregistrovanih stanova, dolazimo do iznosa koji prelazi nekoliko desetina miliona evra godišnje.
[caption id="attachment_97379" align="alignnone" width="1000"]
foto: Shutterstock[/caption]
Na primer, prema nekim procenama, godišnji gubitak samo od PDV-a može biti između 10 i 20 miliona evra, dok se ukupni gubici, uključujući poreze na dohodak i turističke takse, mogu proceniti na preko 50 miliona evra godišnje. Ove brojke jasno pokazuju koliko je neophodno da se država ozbiljnije pozabavi ovim problemom, ne samo zbog povećanja budžetskih prihoda, već i zbog uspostavljanja fer tržišnih uslova za sve učesnike.
Nedostatak kontrole i regulacije
Jedan od glavnih razloga za postojanje sive ekonomije u ovom sektoru je nedostatak adekvatne kontrole i regulacije. Iako zakon propisuje da svaki vlasnik koji izdaje stanove turistima mora registrovati svoju delatnost i prijaviti prihode, mnogi vlasnici se odlučuju da ovo ignorišu zbog komplikovane procedure, ali i zbog nedovoljnog nadzora od strane inspekcijskih organa.
U velikim gradovima, gde je koncentracija turističkih poseta najveća, lokalne vlasti često nemaju dovoljno resursa da prate i kontrolišu sve stanove koji se iznajmljuju na kratkoročnoj osnovi. To omogućava vlasnicima da nastave sa iznajmljivanjem na crno, izbegavajući plaćanje poreza i doprinosa. Osim toga, vlasnici stanova često nisu ni svesni svih pravnih obaveza koje imaju, što dodatno komplikuje situaciju.
- Država je pokušala da paušalnim porezom koji je bio izuzetno niske visine privoli izdavače stanova da uđu u sistem, međutim, to do sada nije pokazalo rezultat - istakao je za Bizportal predsednik Yute, Aleksandar Seničić.
Reč je o određenim odredbama Zakona o turizmu, koje predviđaju iznos poreza za građane koji se bave izdavanjem stanova, kuća ili soba u visini od oko tri hiljade dinara po ležaju za godinu dana, u zavisnosti od kategorije smeštaja. Međutim, kazne za neprijavljivanje gostiju, odnosno za neadekvetanu zakonsku regulaciju apartmana za izdavanje mogu da idu i do 350.000 dinara.
Moguća rešenja
Da bi se suzbila siva ekonomija u ovom sektoru, potrebno je uvesti niz mera koje će obezbediti bolje praćenje i regulaciju tržišta kratkoročnog iznajmljivanja. Jedan od predloga je uvođenje obavezne registracije na svim online platformama, kao i bolja saradnja između državnih organa i platformi kao što su Airbnb i Buking, kako bi se obezbedilo da svi smeštaji budu prijavljeni i da vlasnici plaćaju porez na prihod.
[caption id="attachment_39273" align="alignnone" width="1000"]
Shutterstock/McLittle Stock[/caption]
- Pitanje je koliko je to ostvarivo, jer bi to značilo da država treba maksimalno da uđe u sisteme svih ovih aplikacija i da ima apsolutnu kontrolu nad njima, što jednostavno nije realno- rekao je Seničić.
Takođe, država bi mogla da pojednostavi proces registracije smeštajnih jedinica, smanjujući administrativne barijere i omogućavajući lakše legalizovanje poslovanja. Pored toga, vlasnicima koji legalizuju svoje poslovanje mogu se ponuditi određene olakšice, kao što su subvencije ili smanjenje poreza u prvim godinama poslovanja, kako bi se podstakli da posluju legalno.
Jedna od ključnih mera bi mogla biti i uvođenje strožijih kazni za one koji ne prijavljuju prihode, uz istovremeno jačanje inspekcijskih službi koje će biti zadužene za praćenje i kontrolu ove delatnosti. Samo kroz sveobuhvatan i koordiniran pristup moguće je smanjiti razmere sive ekonomije u ovom sektoru i osigurati fer tržišne uslove za sve učesnike.
- Glavnu i najbitniju ulogu u sprečavanju sive zone bi trebalo da imaju turističke inspekcije. Nužno je da preuzmu veću angažovanost po pitanju rešavanja ovog problema. Jedan od načina, koji bi mogao da donese rezultat jeste takozvani "tajni gost". To predstavlja situaciju u kojoj se ljudi iz agencije ponašaju kao gosti u određenim apartmanima i celokupan proces od samog zakazivanja i komunikacije sa vlasnikom smeštaja oni vrše kako bi procenili da li postoje neregularnosti, i ukoliko se iste otkriju, potrebno je izreći visoke kazne - zaključio je naš sagovornik.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.