Beli slez je višegodišnja biljka poznata po svom korenu bogatom sluznim materijama. Upravo ta svojstva čine ga veoma cenjenim u farmaciji i biljnoj medicini.
Najčešće se koristi u proizvodnji sirupa za kašalj, čajeva i različitih prirodnih preparata za disajne puteve i umirenje sluzokože. Pored farmaceutske industrije, nalazi primenu i u kozmetici, gde se koristi kao prirodna sirovina u kremama i preparatima za negu kože.
Najvredniji deo biljke je koren, koji predstavlja osnovu otkupa i zarade.
Uslovi gajenja i zemljište
Iako nije zahtevna biljka, beli slez ima jasno definisane uslove za uspešan uzgoj. Najbolje rezultate daje na dubokim, rastresitim i umereno vlažnim zemljištima, posebno na aluvijalnim terenima.
Zanimljivo je da se često preporučuje i za slabije bonitetne klase zemljišta, gde druge kulture ne daju zadovoljavajuće prinose, što ga čini pogodnim za manje produktivne parcele.
Ipak, u uslovima suše bez navodnjavanja prinos može biti značajno smanjen.
Višegodišnji uzgoj i tehnologija proizvodnje
Za razliku od jednogodišnjih kultura, beli slez zahteva višegodišnji ciklus proizvodnje. Najčešće se gaji iz rasada koji se proizvodi u rasadnicima, a zatim presađuje na stalno mesto.
Zasadi se formiraju u jesen, sa razmakom koji omogućava normalan razvoj korena, a plantaža se zadržava u proizvodnji dve do tri godine.
Prvi značajniji prinos ne dobija se odmah, već tek od druge vegetacione sezone, što ovu biljku čini dugoročnom investicijom.
Kolika su ulaganja po hektaru
Ulaganja u uzgoj belog sleza zavise od intenziteta proizvodnje i opremljenosti gazdinstva. Najveći troškovi odnose se na pripremu zemljišta, sadni materijal, radnu snagu i eventualno navodnjavanje.
Prema iskustvima proizvođača lekovitog bilja, početna ulaganja za jedan hektar najčešće se kreću u rasponu od nekoliko hiljada evra. Kod intenzivnijeg uzgoja, uz sistem navodnjavanja i veću angažovanost rada, ta cifra može biti i viša.
Prinos i potencijalna zarada
U punoj rodnosti, koja se postiže nakon dve do tri godine, prinos suvog korena kreće se od dve do četiri tone po hektaru, u zavisnosti od uslova proizvodnje.
Otkupna cena varira na tržištu lekovitog bilja, ali se najčešće kreće u rasponu od nekoliko stotina dinara po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta i načina sušenja.
Na osnovu tih parametara, bruto prihod po hektaru može se kretati od nekoliko hiljada evra, pa u boljim uslovima i preko 10.000 evra.
Isplativost i glavni izazovi
Stručnjaci ističu da beli slez može biti isplativa kultura, ali ne spada u brze izvore zarade. Glavni izazovi su dug period čekanja na pun rod, ručna berba korena, kao i potreba za kvalitetnim sušenjem i skladištenjem.
Takođe, tržište lekovitog bilja može imati oscilacije u otkupnim cenama, što dodatno utiče na krajnju isplativost.
Zbog toga se beli slez najčešće preporučuje kao dopunska ili specijalizovana kultura, a ne kao jedini izvor prihoda.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)