Prema najnovijim podacima Eurostata, u novembru 2025. godine stopa nezaposlenosti u toj zemlji dostigla je 10,6 odsto, što je najviši nivo među državama članicama EU.

Više od četvrt miliona ljudi u Finskoj trenutno je bez posla, čime je ova nordijska država prestigla čak i Španiju, koja je godinama unazad bila sinonim za visoku nezaposlenost u Uniji. Reč je ujedno o najlošijem rezultatu za Finsku još od perioda neposredno nakon globalne finansijske krize 2009. godine.

Ekonomisti ukazuju da je rast nezaposlenosti posledica kombinacije više faktora. Jedan od ključnih razloga je povećanje radne snage, pre svega zbog većeg priliva migranata u poslednjih nekoliko godina. Iako je rast broja stanovnika radne dobi dugoročno potencijalno pozitivan, on se u ovom trenutku poklopio sa usporavanjem finske privrede i smanjenom potražnjom za radnicima.

Situaciju dodatno komplikuju nove mere finske vlade, koje su naišle na kritike organizacija koje se bave pravima imigranata. One upozoravaju da su uslovi za zapošljavanje i integraciju stranih radnika postali stroži, što mnogima otežava ulazak na tržište rada.

Za razliku od Finske, zemlje južne Evrope beleže suprotan trend. Španija i Grčka, koje su decenijama imale hronično visoku nezaposlenost, tokom proteklih deset godina uspele su da značajno poboljšaju stanje na tržištu rada. Istovremeno, pored Finske, i Švedska beleži postepeni rast nezaposlenosti, što ukazuje na šire izazove sa kojima se suočavaju nordijske ekonomije.

Na nivou Evropske unije, situacija je znatno stabilnija. Ukupna stopa nezaposlenosti u EU u novembru je iznosila šest odsto, dok je u evrozoni bila 6,3 odsto. Iako su ti podaci blago nepovoljniji u poređenju sa istim periodom prethodne godine, veće oscilacije nisu zabeležene. Ukupno je u EU bilo više od 13 miliona nezaposlenih, od čega gotovo tri miliona mladih ispod 25 godina.

Uprkos lošim statistikama, finsko Ministarstvo privrede i zapošljavanja poručuje da razlozi za oprezni optimizam postoje. Prema njihovim navodima, broj zaposlenih je tokom protekle godine porastao za oko 25.000, a u pojedinim sektorima već se beleži rast broja otvorenih radnih mesta. Vlada očekuje da bi se tržište rada moglo stabilizovati i pokazati znake oporavka u narednih godinu dana.

Da li će se ti optimistični scenariji ostvariti, zavisiće pre svega od oporavka privrede, uspešne integracije nove radne snage i sposobnosti države da odgovori na strukturne promene na tržištu rada.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.