Španska tinejdžerska fudbalska senzacija, Lamin Jamal, postao je tema razgovora tokom Evropskog prvenstva, ali ne samo zbog svojih izvanrednih veština koje pokazuje na terenu.

Danas internet preplavljuju tekstovi o tome kako je zvezda rođena, jer je šesnaestogodišnji Lamin svojim preformansom, koji je krunisao prelepim golom, srušio francuske snove o još jednom vezanom finalu na svetskoj fudbalskoj sceni. Ipak, ono što njegov nastup čini posebnim jesu i nemačka zakonska ograničenja koja su se javila kao prepreka ka tome da ovaj momak igra svih 90 minuta utakmice.

Zbog svoje mladosti, Jamal podleže posebnim radnim propisima Nemačkog zakona o radu koji ga štite od prekomernog opterećenja i potencijalne povrede.

Konkretno, po zakonu o radu, Jamal je dužan da sve fudbalske aktivnosti, koje se ovde vode kao rad, završi do 11 sati. To zapravo znači da je on dužan da skine fudbalsku opremu i napusti teren i svlačionicu do ukazanog vremena, iako to konkretno nije bio slučaj sinoć u polufinalnom meču sa Francuskom, ali će posledice snositi Fudbalski savez Španije.

Sudeći po terminu finala Evropskog prvenstva koje počinje od 21 čas u nedelju, koje ne može da prođe bez mladog fudbalera, velike su šanse da će španski savez ponovo morati da odreši kesu. Reč je o sumi od 30 hiljada evra za svaku utakmicu koju odigra duže od 75. minuta (koja traje minimum 90 minuta).

Nemački zakon o radu - poseban fokus na mlade radnike


Nemačka, kao jedna od vodećih evropskih ekonomija, ističe se svojim naprednim zakonodavstvom o radu koje posebno štiti maloletne radnike. Nemački Zakon o radu (Arbeitsrecht) i drugi relevantni propisi imaju specifična pravila koja se odnose na zapošljavanje maloletnih radnika. Osnovni principi uključuju:

  • Minimalna starosna granica: Prema nemačkom zakonodavstvu, maloletna lica mogu započeti sa radom samo određenim uzrastom. Na primer, radna snaga starija od 15 godina može raditi samo pod određenim uslovima i ograničenjima.

  • Ograničenje radnog vremena: Zakon strogo reguliše radno vreme maloletnih radnika kako bi se osiguralo da se njihovo obrazovanje ne narušava. Radno vreme je ograničeno i mora se poštovati minimalni broj slobodnih dana tokom nedelje.

  • Radno mesto i radni uslovi: Maloletni radnici moraju raditi u okruženju koje je prilagođeno njihovom uzrastu i fizičkim mogućnostima. Poslodavci su obavezni da obezbede sigurno radno okruženje i primenjuju mere zaštite na radu koje su posebno prilagođene mladim radnicima.


Nemačka ima jedan od najrigoroznijih zakonodavnih okvira kada su u pitanju radnici mlađi od 18 godina. Ovi zakoni su deo šire regulative koja se fokusira na zaštitu radnika i osiguravanje bezbednih radnih uslova.

[caption id="attachment_96497" align="alignnone" width="1000"] foto: Shutterstock[/caption]

Tako, Nemačka poseduje poseban Zakon o zaštiti mladih radnika (Jugendarbeitsschutzgesetz). Posebno je bitno naglasiti da se on odnosi na državljane, a tako i na nedržavljane tokom boravka u ovoj zemlji, a on specifično ističe:


  • Radno vreme: Mladi radnici (u dobi od 15 do 17 godina) mogu raditi najviše osam sati dnevno i 40 sati nedeljno. Postoje stroga ograničenja na noćni rad, koji je uglavnom zabranjen, osim u određenim industrijama kao što su pekarstvo i ugostiteljstvo, gde noćni rad može biti dozvoljen u kontrolisanim uslovima. Pored ovih ograničenja, postoje dodatna pravila koja regulišu rad tokom vikenda i praznika, kako bi se osiguralo da mladi radnici imaju dovoljno vremena za odmor i oporavak.

  • Pauze: Radnici mlađi od 18 godina moraju imati pauze od najmanje 30 minuta za radni dan duži od 4,5 sati, odnosno 60 minuta za radni dan duži od 6 sati. Ove pauze su ključne za održavanje njihove produktivnosti i zdravlja, a zakon predviđa da se pauze moraju koristiti u kontinuitetu kako bi se maksimizirala njihova efikasnost.

  • Odmor: Mladi radnici imaju pravo na minimalno 12 sati neprekidnog odmora između dva radna dana. Ovo pravilo osigurava da mladi imaju dovoljno vremena za odmor, što je posebno važno za njihov fizički i mentalni razvoj.


Obavezno školovanje i rad


Nemačka je poznata po svom dualnom sistemu obrazovanja, gde mladi kombinuju školovanje sa radom u kompanijama. Ovaj sistem omogućava učenicima da steknu praktične veštine dok još uvek pohađaju školu. Poslodavci koji učestvuju u ovom sistemu moraju se pridržavati strogih pravila kako bi osigurali da radno iskustvo ne ometa obrazovanje mladih. Dualno obrazovanje u Nemačkoj uključuje saradnju između škola i kompanija, gde učenici provode deo vremena u školi, a deo u praktičnom radu, što im omogućava da steknu dragoceno radno iskustvo pre nego što se potpuno zaposle.

U okviru dualnog obrazovanja, školski programi su prilagođeni kako bi odgovarali specifičnim potrebama industrije. Ovo osigurava da učenici stiču relevantna znanja i veštine koje su odmah primenljive u radnom okruženju, povećavajući njihovu zapošljivost po završetku školovanja.

Pre nego što započnu sa radom, mladi radnici moraju proći medicinski pregled kako bi se osiguralo da su sposobni za rad koji će obavljati. Ovi pregledi se ponavljaju periodično tokom njihovog zaposlenja. Ovi pregledi su obavezni i osiguravaju da mladi radnici ne rade poslove koji bi mogli negativno uticati na njihovo zdravlje. U Nemačkoj, poslodavci su dužni da obezbede ove preglede i snose troškove.

Zakon zabranjuje mladim radnicima da obavljaju opasne poslove koji bi mogli ugroziti njihovu sigurnost ili zdravlje. Ovo uključuje rad sa opasnim mašinama, hemikalijama i u nepovoljnim radnim uslovima. Poslodavci su obavezni da osiguraju da mladi radnici rade u sigurnim uslovima i da im pružaju adekvatnu obuku i zaštitnu opremu.

Inspekcija i nadzor


Radni inspektori redovno kontrolišu poslodavce kako bi se osiguralo da se pridržavaju zakona o radu za mlade. Kršenja ovih zakona mogu rezultirati visokim kaznama i pravnim sankcijama.

Inspektori imaju ovlašćenje da posete radna mesta bez prethodne najave i sprovedu detaljne inspekcije kako bi osigurali da poslodavci poštuju zakone. U slučaju kršenja, poslodavci se suočavaju sa strogim kaznama, uključujući novčane kazne i mogućnost zatvaranja preduzeća.

Pored inspekcija, nemačke vlasti ulažu napore u edukaciju poslodavaca o važnosti poštovanja zakona o radu za mlade. Organizuju se seminari i obuke kako bi se poslodavci informisali o svojim obavezama i najboljoj praksi za zaštitu mladih radnika.

[caption id="attachment_96498" align="alignnone" width="1000"] foto: Shutterstock[/caption]

Poređenje sa Srbijom


Srbija takođe ima zakone koji štite mlade radnike, ali postoji prostor za unapređenje. Dok su osnovna prava slična, kao što su ograničenja radnog vremena i obavezne pauze, praksa pokazuje da je sprovođenje ovih zakona u Srbiji često manje rigorozno nego u Nemačkoj. Pored toga, sistem dualnog obrazovanja koji je vrlo uspešan u Nemačkoj tek treba da se u potpunosti razvije i implementira u Srbiji.

U Srbiji, mladi radnici (u dobi od 15 do 18 godina) mogu raditi najviše 35 sati nedeljno, sa maksimalnim radnim vremenom od 8 sati dnevno. Takođe, noćni rad je zabranjen za mlađe od 18 godina. Pauze su obavezne nakon četiri sata rada, sa minimalnim trajanjem od 30 minuta. Međutim, nadzor i sprovođenje ovih pravila često nisu na nivou kao u Nemačkoj.

Mladi radnici u Srbiji moraju imati adekvatnu zdravstvenu zaštitu i bezbednosne uslove na radu, ali često nedostaje rigorozna inspekcija i kaznene mere za poslodavce koji krše zakone.

Takođe, u Srbiji se postepeno uvodi dualni sistem obrazovanja, ali još uvek nije u potpunosti razvijen kao u Nemačkoj. Pojedine škole i kompanije već implementiraju ovakve programe, ali je potrebno više podrške i regulative kako bi sistem zaživeo na nacionalnom nivou.

Kao i u Nemačkoj, mladi radnici u Srbiji moraju proći medicinske preglede pre početka rada, ali sprovođenje ovih pregleda može biti manje rigorozno. Poslodavci su odgovorni za obezbeđivanje zdravstvenih pregleda, ali nadzor ovih obaveza nije uvek adekvatan.

U Srbiji, inspekcija rada postoji, ali su resursi i kapaciteti često ograničeni. Inspektori se suočavaju sa izazovima u sprovođenju zakona zbog nedostatka resursa i podrške.

Sve u svemu, prema pisanju stranih medija, zaključno sa finalom Nemačka vlada bi mogla da inkasira i do 150 hiljada evra. Ipak, šta je to za Španiju u poređenju sa zvanjem evropskog prvaka.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.