Govoreći novinarima u predsedničkom avionu nakon dvodnevnog samita sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom, Tramp je rekao da je Peking odbio da odobri kupovinu Nvidijinih H200 AI čipova, a razlog je, kako tvrdi, jednostavan.

Podsetimo, Bizportal je pisao o Nvidiji i o tome kako je postala najvrednija firma na svetu, pročitajte u odvojenoj vesti. 

„Imaju mnogo viši nivo od H200. Kini je to potrebno i da, to je bila tema razgovora“, rekao je Tramp. „Odlučili su da ne kupuju jer žele da razvijaju sopstvene tehnologije. Mislim da bi nešto moglo da se dogodi po tom pitanju.“

Umesto toga, sada izgleda da je potvrđeno da je prelomni trenutak već prošao, prenosi Jahu fajnens.

Šta se zapravo dogodilo

Rojters je nedavno objavio da je američko Ministarstvo trgovine odobrilo oko deset kineskih kompanija — uključujući Alibab, Tensent, Bajtdens i JD.com — da preko ovlašćenih distributera poput Lenovo i Foxconn kupe do 75.000 H200 čipova po kompaniji. Po trenutnim cenama, taj limit predstavlja početnu prodaju vrednu između 15 i 20 milijardi dolara.

Analitičar KeyBanc-a Džon Vin procenjuje da bi ukupna kineska potražnja mogla da dostigne oko 1,5 miliona jedinica godišnje, odnosno približno 30 milijardi dolara prihoda, ukoliko se sistem licenci dodatno proširi.

Direktor Nvidije Džensen Huang pridružio se delegaciji Bele kuće u poslednjem trenutku i putovao sa Trampom preko Aljaske ka Pekingu, što su mnogi protumačili kao pokušaj da se sporazum konačno zaključi.

To ipak nije uspelo. Nijedan H200 čip nije isporučen kineskim kupcima, a Peking je tiho usmerio domaće kompanije da ne realizuju narudžbine koje su napravile ranije tokom godine.

Zašto je ovo veći problem nego što izgleda

Više pokazatelja sugeriše da je Kina donela stratešku odluku, a ne samo privremeno odlaganje.

Američki sekretar za trgovinu Howard Lutnick rekao je tokom saslušanja u Senatu prošlog meseca da kineske kompanije „pokušavaju da svoje investicije usmere ka domaćim dobavljačima“, uključujući Huawei.

DeepSeek, jedna od vodećih kineskih AI laboratorija, predstavila je 24. aprila svoj model V4 optimizovan za Huaweijeve Ascend čipove, a ne za Nvidijin hardver.

ByteDance je povećao svoj AI kapitalni budžet za 2026. godinu na oko 30 milijardi dolara, pri čemu sada veći deo investicija ide domaćim proizvođačima čipova.

Cene Huaveijevog vodećeg Ascend 950PR čipa porasle su oko 20% zbog snažne tražnje nakon lansiranja DeepSeek modela.

Naknada koja prati izvoz čipova povezana je sa specifičnim pravilom transporta. Američki zakon ne dozvoljava direktne izvozne takse, pa čipovi moraju fizički da prođu kroz teritoriju SAD pre ponovnog izvoza u Kinu — što predstavlja način da američko Ministarstvo finansija prikupi 25 odsto vrednosti svake prodaje.

Navodno, problem Pekinga nije sama naknada, već upravo taj tranzit kroz SAD. Rojters navodi da je taj aranžman izazvao zabrinutost u Kini zbog mogućeg manipulisanja ili skrivenih bezbednosnih ranjivosti, dok je kineski Državni savet nedavno usvojio dve regulative o bezbednosti lanaca snabdevanja sa ciljem eliminacije zavisnosti od strane tehnologije u kritičnoj infrastrukturi.

Uklanjanje naknade verovatno bi zahtevalo potpuno restrukturiranje sistema, a ne samo ukidanje jedne poreske stavke — što dodatno sužava mogućnost postizanja dogovora.

Huang je priznao da je zvanični tržišni udeo Nvidije u Kini sada praktično nula, dok je pre američkih izvoznih ograničenja iznosio oko 95 odsto.

U svom poslednjem godišnjem izveštaju kompanija je navela da joj je „praktično onemogućeno da konkuriše na kineskom tržištu data-centara“ i da u aktuelnim projekcijama ne računa na prihode iz kineskog sektora računarske infrastrukture.

Ipak, postoji i optimističniji ugao priče.

Huang je još u januaru rekao da je kineska potražnja za H200 čipovima „izuzetno velika“, sa porudžbinama koje su premašivale dva miliona jedinica pre kineske pauze.

Volstrit i dalje ostaje optimističan prema Nvidiji — Cantor Fitzgerald postavlja ciljanu cenu akcije na 350 dolara, Bank of America na 320, UBS na 275, a Melius Research na 380 dolara. Kinesko tržište je samo jedan deo šire priče o akciji koja nastavlja rast zahvaljujući ogromnim ulaganjima velikih cloud kompanija i državnim AI projektima širom sveta.

Mlaka reakcija na izvanredne rezultate

Nvidia je objavila još jedan spektakularan kvartal — prihodi su u prvom kvartalu fiskalne 2027. godine skočili 85% na 81,52 milijarde dolara. Na papiru, kompanija i dalje dominira AI revolucijom, pokrećući sve — od ogromnih data-centara do nove generacije poslovnog softvera. Međutim, uprkos impresivnim brojkama, investitori nisu reagovali sa previše entuzijazma, jer Kina i dalje baca dugu senku na budućnost kompanije.

Huang je priznao da se Nvidia praktično povukla iz konkurencije u Kini, rekavši da je kompanija „u velikoj meri prepustila tržište“ Huaveiju. Na osnovu njegovih komentara, ne očekuje ni da će geopolitički i regulatorni problemi uskoro nestati.

„Nemam nikakva očekivanja, zbog čega smo u svim našim prognozama, brojkama i očekivanjima koja sam postavio analitičarima i investitorima računali na — ništa“, rekao je Huang.

To predstavlja značajan zaokret za kompaniju koja je nekada od Kine ostvarivala oko petine svog poslovanja u sektoru data-centara.

Iako AI bum i dalje donosi eksplozivan rast, gubitak pristupa jednom od najvećih tehnoloških tržišta sveta mogao bi dugoročno da predstavlja ozbiljan izazov.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.