Cene nafte su snažno reagovale na novu eskalaciju na Bliskom istoku nakon što je američki predsednik Donald Tramp naredio blokadu brodarstva povezanog sa Iranom.
Brent je skočio za 7,4 procenta početkom nedelje, iznad 102 dolara po barelu, da bi se delimično korigovao na oko 96,5 dolara u utorak ujutru, što jasno pokazuje nivo neizvesnosti na tržištu.
Centralna komanda SAD (CENTCOM) je objavila da će presretati brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka, a da formalno neće ograničiti prolaz kroz Ormuski moreuz za drugi saobraćaj.
Međutim, Vašington je rekao da će meta biti i brodovi koji su platili prolaz za Iran, što de fakto proširuje zonu rizika i na neutralne aktere.
Trampova strategija se zasniva na pretpostavci da će ekonomsko gušenje primorati Teheran na ustupke tamo gde vojni pritisak nije uspeo.
Međutim, kako upozorava Ekonomist, ovo je izuzetno rizičan potez koji može dodatno destabilizovati globalno tržište energije i pokrenuti novu eskalaciju sukoba.
Procene ukazuju da bi blokada mogla da ukloni skoro dva miliona barela iranske nafte dnevno sa tržišta, što je oko dva procenta globalne potrošnje, ali i da ugrozi znatno veće količine nafte koja prolazi kroz Hormuz, ključnu arteriju svetske trgovine energijom. Istovremeno, prvi signali sa terena pokazuju koliko je složena implementacija blokade.
Tanker povezan sa Kinom, koja je pod sankcijama SAD, pokušao je da napusti Persijski zaliv i prođe kroz moreuz. Potez se tumači kao direktan test američke odlučnosti.
Prema pisanju Blumberga, ovo je jedan od prvih konkretnih slučajeva koji pokazuje kako bi blokada mogla da funkcioniše u praksi.
Sličan obrazac je zabeležen i za druge brodove koji su ranije pristajali u iranskim lukama.
Reakcija tržišta je za sada oprezna. Vlasnici brodova i trgovci energijom privremeno obustavljaju prolaz kroz moreuz dok ne postane jasno kako će se blokada sprovesti u praksi.
Ključno pitanje, kako upozoravaju tržišni analitičari, nije samo da li brodovi mogu fizički da prođu, već koje kriterijume će američka mornarica primenjivati i koliko će selektivno vršiti kontrolu.
Upravo tu leži najveća slabost američke strategije.
Prema analizi Rojtersa, čak i ako SAD obezbede vojnu pratnju i formalno dozvole prolaz, to ne znači da će se saobraćaj brzo vratiti u normalu. Brodovlasnici i osiguravači reaguju na percepciju rizika, pa se očekuje spor i neizvestan povratak saobraćaja kroz Ormuski moreuz.
Dodatni izazov je geopolitička dimenzija. Kina, kao najveći svetski uvoznik nafte, ključni je kupac iranskih energenata, a svaki pokušaj presretanja kineskih brodova nosi rizik od šire eskalacije.
Čak i pojedinačni slučajevi prolaska sankcionisanih tankera ukazuju na to da blokada nije potpuno neprobojna i da će njena efikasnost zavisiti od ponašanja glavnih globalnih aktera.
Iran je, s druge strane, jasno stavio do znanja da neće pasivno posmatrati razvoj događaja.
Teheran je pretio napadima na luke i energetsku infrastrukturu širom Persijskog zaliva, sa porukom da bezbednost mora biti "ili za sve ili ni za koga", što dodatno povećava rizik od šireg regionalnog sukoba.
Kako zaključuje Ekonomist, ovo je opasno geopolitičko kockanje: dok bi ekonomski pritisak mogao da pogodi iransku ekonomiju, postoji realna mogućnost da će posledice biti globalne, uključujući novi nagli rast cena nafte, piše Poslovni dnevnik.
U scenariju dalje eskalacije, cene bi mogle značajno porasti, a analitičari ne isključuju mogućnost da cena nafte Brent ostane iznad 110-120 dolara po barelu duže vreme, posebno ako se poremete proizvodnja i transport u državama Persijskog zaliva.
Sve ovo stavlja američku administraciju pred težak izbor. Ako je blokada nedosledna, rizikuje gubitak kredibiliteta. Ako se strogo sprovodi, povećava se opasnost od šireg sukoba i poremećaja globalne trgovine.
U oba slučaja, Ormuski moreuz ostaje jedno od ključnih geopolitičkih žarišta sveta - gde čak i ograničeni potezi mogu imati globalne ekonomske posledice.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)