Stan, kuća, zemljište ili novac često postaju razlog porodičnih sporova nakon smrti člana porodice. Mnogi građani ne znaju da testament ne znači uvek da neko može potpuno da isključi svoje najbliže naslednike iz podele imovine. Zakon određuje ko ima pravo na nužni deo nasledstva i pod kojim uslovima može da ga traži.

Nasleđivanje u Srbiji često otvara brojna pitanja, posebno kada postoji testament kojim je pokojnik svu imovinu ostavio samo jednoj osobi.

Ipak, određeni članovi porodice imaju zakonsku zaštitu. Njima pripada takozvani nužni deo nasledstva, odnosno deo imovine koji im pripada čak i kada nisu navedeni u testamentu ili su izostavljeni iz nasledstva.

Ko su nužni naslednici u Srbiji?

Pravo na nužni deo nemaju svi rođaci, već samo osobe koje zakon posebno štiti.

U najvažnije kategorije spadaju:

Potomci

Deca ostavioca, kao i njihovi potomci u određenim situacijama, imaju pravo na nužni deo.

To znači da roditelj može testamentom drugačije rasporediti imovinu, ali ne može u potpunosti lišiti dete njegovog zakonskog prava, osim u slučajevima koje zakon predviđa.

Bračni partner

Supružnik takođe može imati pravo na nužni deo nasledstva.

Ako je, na primer, pokojnik testamentom ostavio svu imovinu drugoj osobi, bračni partner može da traži deo koji mu zakonski pripada.

Roditelji

Roditelji ostavioca mogu biti nužni naslednici u određenim okolnostima, prvenstveno kada nemaju sredstva za život i kada su ispunjeni zakonski uslovi.

Koliki je nužni deo nasledstva?

Visina nužnog dela zavisi od toga kojoj grupi naslednik pripada.

Prema Zakonu o nasleđivanju Republike Srbije:

  • potomcima i bračnom drugu pripada polovina dela koji bi dobili po zakonskom redu nasleđivanja;
  • roditeljima i nekim drugim nužnim naslednicima pripada trećina njihovog zakonskog naslednog dela.

To znači da nužni deo nije isto što i nasledni deo koji bi osoba dobila da nema testamenta, već predstavlja zakonom zaštićeni minimum.

Primer: Stan od 100.000 evra i dvoje dece

Ako roditelj poseduje stan vredan 100.000 evra i testamentom ga ostavi samo jednom detetu, drugo dete ne mora automatski ostati bez nasledstva.

Ako bi po zakonu oba deteta nasledila po polovinu imovine, njihov zakonski deo bio bi po 50.000 evra.

Nužni deo drugog deteta iznosio bi polovinu tog iznosa, odnosno 25.000 evra u novčanoj protivvrednosti.

Konkretna računica zavisi od ukupne imovine, drugih naslednika i okolnosti slučaja.

Kada neko može da izgubi pravo na nužni deo?

Iako je pravo na nužni deo zakonom zaštićeno, postoje situacije kada naslednik može ostati bez njega.

To se može dogoditi ako postoji zakonski razlog za lišenje nužnog dela.

Neki od razloga mogu biti:

  • ako se naslednik teže ogrešio prema ostaviocu;
  • ako je počinio teško krivično delo prema njemu ili članovima njegove porodice;
  • ako je pokazao krajnje nepoštovanje zakonskih obaveza prema ostaviocu.

Lišenje nužnog dela ne može se uraditi proizvoljno, već mora biti zasnovano na zakonskim razlozima i pravilno navedeno.

Može li se nužni deo tražiti ako je imovina ranije poklonjena?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja u naslednim sporovima.

Ako je ostavilac za života poklonio stan, kuću ili drugu vrednu imovinu jednom nasledniku, ti pokloni u određenim slučajevima mogu biti uzeti u obzir prilikom obračuna nužnog dela.

Zbog toga naslednici često pokreću postupke kada smatraju da je neko dobio mnogo više kroz poklone nego što bi mu pripalo nasledstvom.

Kako se traži nužni deo nasledstva?

Naslednik koji smatra da mu je povređeno pravo na nužni deo može tražiti zaštitu svog prava.

Postupak se najčešće pokreće nakon ostavinskog postupka, a u nekim slučajevima može biti potreban i sudski postupak.

Važno je reagovati u zakonskim rokovima, jer propuštanje rokova može uticati na mogućnost ostvarivanja prava.

Najčešći razlog za porodične sporove su nekretnine

U praksi najveći broj sporova nastaje oko:

  • stanova u gradovima;
  • kuća na selu;
  • zemljišta;
  • vikendica;
  • ušteđevine.

Kako vrednost nekretnina raste, pitanje nasledstva postaje sve važnije, posebno u porodicama gde postoji više naslednika.

Šta građani treba da znaju pre nego što naprave testament?

Testament može biti važan način raspodele imovine, ali on mora biti usklađen sa pravima nužnih naslednika.

Zbog toga je kod većih imovina, posebno nekretnina, korisno unapred proveriti pravne posledice odluka kako bi se kasnije izbegli dugotrajni porodični sporovi.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.