Dok su nekada gotovo sve srpske njive bile rezervisane za pšenicu, kukuruz i suncokret, poslednjih godina proizvođači sve češće traže kulture koje mogu da donesu veću vrednost na manjoj površini. Jedna od biljaka koja se našla na toj listi je i smilje - aromatična biljka poznata kao "biljka besmrtnosti".
Njena prednost je što ne zahteva najplodnije zemljište. Dobro podnosi suve i sunčane terene, pa može da bude zanimljiva za krajeve gde klasične kulture teško daju visoke prinose.
Ali iza atraktivne priče o skupom ulju stoji jedna važna činjenica - smilje nije kultura od koje se novac vraća preko noći.
Koliko košta početak?
Za podizanje jednog hektara zasada potrebno je obezbediti između 20.000 i 25.000 sadnica, a ulaganje zavisi od cene sadnog materijala, pripreme zemljišta, načina obrade i eventualnog sistema za navodnjavanje.
Realno, početna investicija može da bude oko 5.000 do 8.000 evra po hektaru.
Za manje proizvođače koji krenu sa pola hektara, ulaganje može biti nekoliko hiljada evra, ali najveći trošak obično predstavlja upravo sadni materijal.
Kada počinje zarada?
Smilje može da se bere i ranije, ali ozbiljniji prinosi dolaze tek kada biljka razvije pun potencijal. U praksi, proizvođači računaju da je potrebno nekoliko godina kako bi zasad počeo da donosi stabilniji prihod. To znači da onaj ko danas posadi smilje mora da razmišlja dugoročno - ne o brzoj zaradi, već o višegodišnjoj proizvodnji.
Gde je prava vrednost - u cvetu ili ulju?
Najveća razlika u zaradi pravi se u preradi.
Ko prodaje samo sirov cvet ili biljnu masu nalazi se na početku lanca i ima manju zaradu. Najveća vrednost nalazi se u proizvodnji etarskog ulja, jer se ono koristi u proizvodnji luksuzne kozmetike, prirodnih preparata i aromaterapiji.
Za dobijanje ulja potrebne su velike količine biljke. U zavisnosti od sorte, uslova i tehnologije prerade, prinosi ulja mogu da variraju, ali se kod ozbiljne proizvodnje računa na nekoliko kilograma ulja po hektaru godišnje.
Koliko može da se zaradi?
Računica zavisi od toga kome proizvođač prodaje proizvod.
Ako se smilje prodaje kao sirovina, prihod je ograničen otkupnom cenom i tržištem. Međutim, proizvođač koji ima mogućnost destilacije i prodaje gotove proizvode može da napravi mnogo veću dodatu vrednost.
Zato se danas sve više govori o modelu: zasad + prerada + sopstveni brend.
U praksi, najveću zaradu ne ostvaruje onaj ko samo uzgoji biljku, već onaj ko uspe da je pretvori u finalni proizvod - ulje, kremu, sapun ili drugi preparat.
Najveća greška početnika
Poljoprivrednici koji se odluče za smilje često naprave istu grešku - posade biljku, a tek onda razmišljaju kome će je prodati.
Stručnjaci upozoravaju da pre sadnje treba napraviti plan: gde će se prodavati cvet, da li postoji mogućnost prerade i kakvo je tržište.
Smilje zato nije "čarobna biljka" koja sama donosi novac, ali može da bude dobra prilika za mala gazdinstva koja imaju odgovarajuću zemlju i spremna su da ulože vreme.
U vremenu kada se traži alternativa tradicionalnoj poljoprivredi, ova mirisna biljka mogla bi da postane jedna od zanimljivijih kultura na srpskim parcelama - ali samo za one koji razmišljaju nekoliko koraka unapred.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)