Poslednji dan septembra doneo je najavljivanu promenu Pravilnika o ispitivanju, koji podrazumeva slobodan uvoz i registraciju polovnih automobila uz Sjedinjenih Američkih Država, za sada na putnička i laka teretna vozila.

Poznato je da vozila na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država imaju nešto drugačije standarde u odnosu na vozila iz Evrope. Upravo zato će svaki svaki automobil koji se bude uvezao "preko okeana" u našu zemlju morati da prođe kroz određene prepravke pre same registracije.

Koje su to glavne razlike u standardu automobila i SAD-a i Evrope, za Bizportal je objasnio Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila.

- Postoji nekoliko glavnih razlika, u Americi vozila imaju nešto drugačije branike nego u Evropi, prednji i zadnji branik su drugačije konstruisani. Sva američka vozila imaju zadnje migavce u crvenoj boji, dok su u Evropi žuti, takođe postoji i razlika u obeležjima na instrument tabli. Na vozilima iz SAD-a, brzina se meri u miljma, dok se na evropskim instrument tablama brzina beleži u kilometrima. Takođe, postoji još jedna razlika,  kapacitet rezervora u američkim vozilima se meri u galonima, u Evropi u litrima- započeo je sagovornik.

Na početku razgovora za naš portal, Ćorović je istakao najvažnije razlike,  ali je dodao i da je drugačiji standard za emisiju izduvnih gasova za CO2 i gasove koji utiču na zagađenje okoline.

- U Americi su stroži kriterijumi, nije drugačije da su niže granične vrednosti nego u Evropi, nego su čak i stroži - rekao je on.

[caption id="attachment_65571" align="alignnone" width="1000"]Prodaja novih automobila Foto: Shutterstock[/caption]

Prepravka automobila pre same registracije


S tim da vozila imaju jasne razlike u odnosu na vozila sa evropskog tla, neophodna je prepravka kako bi se određeno vozilo prilagodilo našem Zakonu o bezbednosti saobraćaja, zatim i registrovalo.

- Kod automobila novije generacije, starih šest, sedam do deset godina, pitanje milja i galona se rešava vrlo lako, jer na samoj instrument tabli ostavljena je mogućnost da vlasnik odabere mernu jedinicu koju želi. Dok je kod nešto starijih vozila neophodna promena kompletne instrument table sa odgovarajućim jedinicama mere, kako bi se prilagodile našpoj mernoj jedinici, odnosno u litre - objasnio je gereralni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila.

Takođe, prema njegovim rečima sva vozila vozila moraju da budu privedena evropskoj homologaciji, jer naša država ne dozvoljava uvoz automobila minimum standarda Euro3.

(Homologacija vozila je postupak utvrđivanja usklađenosti vozila sa zahtevima propisa o homologaciji koji se primjenjuju u Republici Srbiji. Drugim rečima, homologacija vozila predstavlja proveru bitnih sklopova vozila, koji direktno ili indirektno utiču na životnu sredinu i sigurnost putnika)

Cena i isplativost vozila iz Sjedinjenih Američkih država


Prema miišljenju Borisa Ćorovića, kupovina uvoznih vozila iz SAD-a isplativa je kada su u pitanju nešto skuplji modeli, tačnije vozila poreko 50.000 evra.

- Kada se ukljuci cena transporta iz Amerike do Srbije, što košta sigurno  od 2.000 do 3.000 dolara, plus troškovi prepravki (branika, migavaca, instrumentalne table...), pa dok se urade atesti, ispitavanja, verujem da bi cena nekog prosečnog polovnjaka bila ista ili čak skuplja nego da se kupuju oni koji su uveženi iz Evrope. Ali ako se kupuje automobil od 50.000 evra, onda to ima smisla, jer su u Americi bolja vozila oko 20 posto jeftinija. Ono što u Evropi kosta 50.000 evra, takvo vozilo u Americi košta 40.000, i kada se plati svi navedeni troskovi, opet ispadne jeftinije - zaključio je Ćorović.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.