Srednjoročna ekonomska politika Srbije zasniva se na očuvanju makroekonomske stabilnosti, odgovornim javnim finansijama, investicijama i energetskoj sigurnosti, a prioriteti ostaju kontrola javnog duga, povećanje efikasnosti javnih investicija i nastavak institucionalnih reformi u procesu približavanja EU, navedeno je u Fiskalnoj strategiji za 2027. sa projekcijama za 2028. i 2029, prenosi Tanjug.

Kako je objavilo Ministarstvo finansija strategijom je predviđeno i da istovremeno, upravljanje rizicima ostaje važno zbog izloženosti Srbije energetskim, trgovinskim i finansijskim šokovima.

Navedeno je i da osnovni makroekonomski scenario predviđa ubrzanje privrednog rasta i očuvanje stabilnosti u srednjem roku, a očekuje se rast bruto domaćeg proitvoda (BDP) od oko tri odsto u 2026. i ubrzanje na oko 4,5 odsto u 2027. uz očuvanje cenovne stabilnosti i postepeno smanjenje učešća javnog duga u BDP.

Fiskalna politika ostaje usmerena na očuvanje stabilnosti javnih finansija uz prostor za finansiranje razvojnih prioriteta, a planirani fiskalni deficit od tri odsto BDP omogućava nastavak investicionog ciklusa i finansiranje strateških projekata, uz očuvanje održivosti javnog duga i jačanje upravljanja javnim investicijama i fiskalnim rizicima.

U strategiji je ističe i da odgovor na spoljne šokove mora biti privremen, ciljan i usmeren na očuvanje razvojnih investicija i stabilnosti, kao i da kapitalna ulaganja sa visokim razvojnim efektima moraju ostati prioritet, uz koordinaciju fiskalne i monetarne politike i nastavak strukturnih reformi.

Podseća se i da Srbija priprema Fiskalnu strategiju za 2027. godinu u uslovima pojačane neizvesnosti u međunarodnom ekonomskom i geopolitičkom okruženju, jer geopolitičke tenzije, poremećaji u globalnim trgovinskim i energetskim tokovima, rast troškova transporta, osiguranja i finansiranja, kao i visoka volatilnost na međunarodnim tržištima, pokazuju da nestabilnost više nije privremeni poremećaj već trajni faktor globalne ekonomije.

U takvim okolnostima, kako se dodaje prioritet ekonomske politike je očuvanje otpornosti ekonomije i sposobnosti institucija da reaguju na spoljne šokove.

"Savremeni globalni šokovi sve snažnije utiču na ekonomije kroz energetiku, trgovinu i finansije. Poremećaji u energetskim i transportnim tokovima direktno utiču na inflaciju, troškove proizvodnje, investicije i finansijske uslove, zbog čega ekonomska politika mora obezbediti stabilnost i prostor za reagovanje u uslovima povećane neizvesnosti", piše u strategiji objavljenoj na sajtu Ministarstva finansija.

Ističe se i da Srbija ulazi u ovaj period sa očuvanom makroekonomskom i finansijskom stabilnošću uprkos usporavanju rasta u 2025. godini.

Podseća se i da je nakon rasta BDP od 3,7 odsto u 2023. i 3,9 odsto u 2024. godini, privredni rast u 2025. usporio na dva odsto pre svega zbog povećane neizvesnosti i slabije domaće i eksterne tražnje, kao i da je inflacija stabilizovana, nezaposlenost je ostala niska, a finansijski sistem stabilan.

Naglašava se i da kratkoročni ekonomski pokazatelji u 2026. godini potvrđuju oporavak i snagu domaće tražnje i investicija.

Kako je navedeno u strategiji, prema fleš proceni Republičkog zavoda za statistiku (RZS) realni rast BDP u prvom kvartalu 2026. godine iznosio je  tri odsto međugodišnje, industrijska proizvodnja u martu je porasla za 6,4 odsto, prerađivačka industrija za 8,4 odsto, dok je rast nastavljen i u trgovini, uslugama, turizmu i IKT sektoru.

Istovremeno, stabilizacija inflacije i zadržavanje inflacionih očekivanja u stabilnim okvirima ukazuju na značaj koordinisanog delovanja monetarne i fiskalne politike.

Prosečna inflacija u 2025. iznosila je 3,8 odsto, dok je u prva četiri meseca 2026. usporila na 2,8 odsto.

Dodaje se i da otpornost domaće ekonomije potvrđuju i kretanja na tržištu rada i u finansijskom sistemu, precizirajući da je stopa nezaposlenosti u 2025. iznosila 8,7 odsto, realne zarade u prvim mesecima 2026. su porasle za 8,5 odsto, dok je bankarski sektor ostao visoko kapitalizovan i likvidan, a devizne rezerve obezbeđuju pokrivenost skoro sedam meseci uvoza.

U strategiji je njavedeno i da investicioni ciklus "Skok u budućnost -  Srbija 2027" i pripreme za Ekspo 2027 predstavljaju ključni pokretač modernizacije i privrednog rasta, kao i da je cilj ovog ciklusa jačanje produktivnosti, konkurentnosti i dugoročnog potencijala rasta, i da investicije već sada predstavljaju jedan od glavnih nosilaca privredne aktivnosti.

Ulaganja obuhvataju putnu i železničku infrastrukturu, energetske i komunalne sisteme, zdravstvo, obrazovanje, digitalnu infrastrukturu i urbani razvoj.

Dodaje se i da zelena tranzicija i novi trgovinski standardi postaju važan faktor konkurentnosti i otpornosti srpske privrede.

Uvođenje Mehanizma za prekogranično usklađivanje emisije ugljenika (CBAM)1 i rast cena ugljenika značiće da će konkurentnost sve više zavisiti od energetske efikasnosti, modernizacije proizvodnje i sposobnosti izvoznika da se prilagode evropskim standardima.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Expo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici