Iako je tvrdila da je to činila iz profesionalne odgovornosti i posvećenosti poslu, sud je presudio u korist poslodavca i potvrdio vanredni otkaz.
Dvadesetdvogodišnja zaposlena radila je u logističkoj kompaniji u Španiji. Prema ugovoru o radu, njena smena počinjala je u 7.30 časova, a zadatak joj je bio da kontroliše transportne naloge i raspored ruta pripremljenih prethodnog dana.
Međutim, prema navodima kompanije, pre početka smene nije bilo poslova koje je trebalo obavljati.
Poslodavac je više puta upozoravao
Radnica je, prema navodima iz sudskih dokumenata, redovno dolazila u krug kompanije između 6.45 i 7 časova.
Poslodavac je najpre reagovao usmenim upozorenjima, a zatim i pismenom opomenom. Pošto nije promenila ponašanje, usledio je vanredni otkaz.
Pred sudom je tvrdila da je raniji dolazak bio izraz njene posvećenosti poslu i da je imala veliki obim zadataka.
Sud: Nije kažnjena zbog tačnosti
Sudije nisu prihvatile takvo obrazloženje.
Prema navodima iz presude, radnica nije kažnjena zato što je bila tačna ili vredna, već zato što nije poštovala pravila kompanije i uputstva poslodavca.
U obrazloženju se navodi da je:
"ulazila u poslovni prostor bez dodeljenih zadataka i remetila unutrašnji red"
Sud je takođe istakao da je:
"uporno ignorisala pismena upozorenja"
Prema mišljenju sudija, time je počinila ozbiljno kršenje obaveza iz radnog odnosa.
Neposlušnost i narušavanje poverenja
Posebno je uzeto u obzir to što je zaposlena nastavila sa istim ponašanjem uprkos jasnim instrukcijama poslodavca.
Sud je ocenio da se radi o:
"teškoj grešci zasnovanoj na neposlušnosti, nelojalnosti i zloupotrebi poverenja"
Dobili ste otkaz? Evo šta poslodavac ne sme da uradi, više o tome pročitajte OVDE.
Presuda je zasnovana na članu 54 španskog Zakona o radu, koji kao razlog za vanredni otkaz navodi neposlušnost prema uputstvima poslodavca i teška kršenja radne discipline.
Problem je bio i u evidenciji radnog vremena
Prema pojedinim izveštajima, spor nije bio samo pitanje ranijeg dolaska na posao.
Navodno su postojali i problemi sa evidencijom radnog vremena. Stručnjaci za radno pravo smatraju da se prerano evidentiranje dolaska bez stvarnog obavljanja radnih zadataka može posmatrati kao prevara u vezi sa radnim vremenom.
Zbog toga za sud nije bilo presudno pitanje da li zaposleni sme da dođe ranije na posao, već da li su prekršena interna pravila kompanije i narušeno poverenje poslodavca, piše Blic Biznis/Focus.de
Da li bi se ovako nešto moglo dogoditi i u Nemačkoj?
Stručnjaci za radno pravo ocenjuju da bi i u Nemačkoj slični slučajevi mogli da imaju posledice po zaposlene.
Poslodavci imaju pravo da odrede kada radnici mogu da započnu rad i pod kojim uslovima smeju da ulaze u radne prostorije. Ignorisanje jasnih pravila najpre može dovesti do opomene, a u slučaju ponavljanja i do otkaza.
Ipak, pravnici ističu da bi nemački sudovi svaki slučaj procenjivali pojedinačno, u zavisnosti od okolnosti i eventualnog kršenja pravila o evidenciji radnog vremena ili bezbednosti na radu.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)