Kelluu je počeo, kao što često biva sa startapima, u staroj šupi.Ova mala finska kompanija pravi vazduhoplove, zamislite balone veličine kombija, prvobitno dizajnirane da nadgledaju dalekovode pomoću kamera.
Kada sam prošlog oktobra sreo izvršnog direktora firme, Jannea Hietalu, stigao je u naš restoran u Joensuu sa vestima, piše novinar Biznis insajdera. Kelluu, kompanija stara sedam godina, upravo je postala odbrambeni ponuđač. Jedan član NATO-a se složio da kupi vazduhoplove za nadzor u okviru saveznog programa koji podstiče zapadne vojske da primene novu tehnologiju. Kupac još nije objavljen, ali planira da integrisanje vazduhoplova u svoju vojsku završi u roku od dve godine.
Podsetimo, Bizportal je pisao o stvaranju "zida od dronova", kao vid odbrane od Rusije, pročitajte u odvojenoj vesti.
Uspon Kelluu-a bio je podjednako brz. Prva prezentacija kompanije NATO-u, rekao je Hietala, održana je u novembru 2024.
Kelluu pokušava da postane ozbiljan igrač na tržištu koje do sada nije bilo naklonjeno malim firmama. Tradicionalno, zapadne države su se oslanjale na gigantske izvođače koji decenijama pažljivo razvijaju i usavršavaju sisteme. Ove kompanije, često nazvane „prvaci“ (primes), imale su sve kontakte, a samim tim i sav posao.
Ali sada se vrata otvaraju za osnivače iz komercijalnog sveta. Događaji poslednjih nekoliko godina - invazija na Ukrajinu, druga Trampova administracija i uspon ratovanja dronovima - uzdrmali su NATO vojske, koje sada strahuju od prevelikog oslanjanja na „prvake“. Evropski generali i političari slažu se: da bi Rusiji pokazali da bi izgubila rat, kontinentu je potreban stalan dotok municije i opreme koja se brzo može dizajnirati, prilagoditi i proizvesti u velikim količinama.
„Više nije moguće samo se držati starog tempa — meseci ili godine planiranja, meseci ili godine nabavke, meseci ili godine razvoja“, rekao je portparol Agencije NATO za inovacije u odbrani za severni Atlantik, poznate kao DIANA, koja je povezala Kelluu sa članicama saveza.
NATO je DIANA program osmislio pre ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kao platformu za nove firme da predstave svoju tehnologiju saveznim vojskama i eventualno potpišu ugovore. Nakon izbijanja rata, agencija je formirana 2023. godine.
Agencija je saopštila da je za sledeću grupu dobila 4.000 prijava, što je više u odnosu na 2.400 prošle godine i 1.200 u prvoj grupi 2023. godine. Najmanje polovina tih firmi i osnivača dolazi iz Evrope. Investitori koji su nekada smatrali odbrambeni sektor tabuom sada pretražuju industriju. Prema NATO Inovacionom fondu, u februaru su ulaganja rizičnog kapitala u evropsku odbrambenu tehnologiju dostigla 1 milijardu dolara u 2024, što je četiri puta više nego 2020. godine.
Prošlog jeseni putovao sam u severnu Evropu, gde zabrinutost zbog rata sa Rusijom raste, da razgovaram sa odbrambenim startapima koji pronalaze svoje mesto na tržištu koje im je pre pet godina bilo zatvoreno. Da bi mali igrači uspeli u starom odbrambenom svetu, obično je bilo potrebno da ih „prvaci“ kupe.
Kako ta barijera nestaje, osnivači sa kojima sam razgovarao postavili su ambicije visoko. Evropska unija ima novi cilj da do 2030. godine izdvoji dodatnih 920 milijardi dolara za odbranu, a članice NATO-a povećavaju svoj doprinos izdvajanja 5 odsto BDP-a za svoje vojske.
„Nije ni čudo što sada i američki investitori gledaju evropsko tržište, što pre godinu dana nije bio slučaj“, rekao je Hietala.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)