A zemlja na kojoj će praviti preventivnu odstupnicu, u slučaju da Vladimir Putin odluči da krene dalje, je Poljska.
O čemu se radi? U pitanju je ideja takozvanog „zida od dronova“. Iako naziv sugeriše fizičku barijeru, reč je o mreži visoko-tehnoloških sistema za otkrivanje, praćenje i neutralizaciju bespilotnih letelica. Iako je Poljska glavni branik, plan je da se sistem postavi širom granica baltičkih država i drugih članica Evropske unije koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom.
Podsetimo, Bizportal je pisao o novom evropskom putu ka naoružavanju, pročitajte u odvojenoj vesti.
Povod za projekat leži u promenjenoj prirodi savremenog ratovanja. Rat u Ukrajini pokazao je da su jeftini, mali i teško uočljivi dronovi postali ključno oružje – kako za izviđanje, tako i za napade na infrastrukturu i vojne ciljeve. Evropske zemlje su, suočene sa sve češćim incidentima u vazdušnom prostoru i hibridnim pretnjama, shvatile da klasična protivvazdušna odbrana nije dovoljna za ovu vrstu izazova.
Poljska ne gubi vreme
Poljska je u tom smislu otišla najdalje. Varšava paralelno razvija nacionalni sistem protivdronovske zaštite, poznat kao SAN (System Antydronowy), koji se često opisuje kao jezgro budućeg evropskog „dron-zida“. Projekat vodi državna Poljska grupa naoružanja (PGZ), uz učešće više domaćih kompanija specijalizovanih za radare, elektronsko ratovanje i komandno-kontrolne sisteme. Ideja je da se duž istočne granice postavi lanac senzora – radara, kamera, akustičnih i radio-detektora – povezanih u jedinstvenu mrežu koja u realnom vremenu prepoznaje pretnju i aktivira odgovor, od ometanja signala do fizičkog obaranja letelice.
Evropska unija, sa svoje strane, pokušava da taj nacionalni model pretvori u zajednički sistem. Inicijativa okuplja više država članica, ali i niz tehnoloških kompanija iz baltičkih zemalja, koje su poslednjih godina razvile specijalizovana rešenja za borbu protiv dronova. Za Brisel, „dron-zid“ nije samo vojni, već i politički projekat: simbol zajedničke odbrane i pokušaj da se smanji zavisnost od američkih bezbednosnih kapaciteta.
Naravno, ovako obiman, tako reći pionirski posao, pogotovo za doskora miroljubivu Evropu, podrazumeva mnoštvo izazova. Tehnički, nije moguće stvoriti neprobojnu barijeru. Protivnik se brzo prilagođava, menja frekvencije, rute i tipove letelica. Finansijski, projekat zahteva ulaganja i dugoročno održavanje. Kako su mediji ranije pisali, sve to treba da košta oko dve do četiri milijarde evra. Politički, postavlja se pitanje koordinacije između nacionalnih armija, EU institucija i NATO struktura, kao i odnosa prema civilnom vazdušnom saobraćaju i privatnim dronovima.
U svakom slučaju, ako neko ima razloga da otvori šampanjac, to su, opet, firme koje se bave proizvodnjom oružja. U slučaju dronova, Evropa će ovoga puta zaobići SAD, koja ima vrhunske stručnjake i kompanije u tom domenu. Što i nije čudno, s obzirom na rastući gnev Brisela zbog Trampove opsesije Grenlandom, i pretnjama koje idu uz to, ukoliko ne dobije to, kako ga je nazvao, "parče leda".
Za proizvodnju dronova biće zadužene firme iz Francuske ("Tales grupa"), zatim malo poznata kompanija "Tekever" iz Portugala, koja je stručna u domenu bespilotnih sistema i nadzora, i "Kvantum sistems" iz Nemačke. U medijima se pominju i firme iz Izraela i Belgije.
U pitanju je svakako istorijska prekretnica, ako, daleko bilo, dođe do nekog novog, velikog rata. Nije mala stvar. Kako rekosmo, klasični sistemi za protivvazdušnu odbranu polako odlaze u staro gvožđe. Dronovi su i napravljeni da bi bili nevidljivi za njih.
"Ratovi zvezda", samo na Zemlji
Sve pomenute firme moraju da rade zajedno, kako bi presrele dronove, i organizovale svoje za odbranu. Neke od njih su stručne u isključivanju "mozga drona", mogu da ga sruše na zemlju bez pucanja. Izraelci su, recimo, stručnjaci za to da utvrde ko tačno upravlja dronom, i da vrlo precizno utvrde sa koje lokacije stiže. Poljaci imaju sistem koji može da neutrališe dron, primora ga da sleti, a zatim ga preuzme i proglasi za privatnu svojinu.
Ukratko, imaćemo uskoro "Ratove zvezda", doduše na lokalnom, zemaljskom terenu. I opet se postavlja pitanje - da li je sve to opravdano, u smislu trošenja milijardi evra? Sad to možda nije ni bitno, jer Evropa ima dugoročni plan za naoružavanje do zuba. Ipak, iako je geopolitička situacija na relaciji Brisel-Vašington-Moskva zategnuta do pucanja, deluje pomalo kao bacanje para.
Putin nije u situaciji da krene na Evropu. Uz dužno poštovanje, sve to deluje kao da iz Brisela žele da poruče i Putinu i Trampu - i mi drona za trku imamo.
Vode se starim pravilom, ako želiš mir, moraš se pripremiti za rat, i nove trendove koje taj potencijalni rat prati.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)