Maslačak je trajna zeljasta biljka koja ima sposobnost da prezimi ispod snežnog pokrivača. Visine je od pet do 25 centimetara, u zavisnosti od uslova rasta. Ima tamnozelene nazubljene listove iznad kojih raste šuplja stabljika sa žutim cvetom. Glavica cveta se posle nekog vremena zatvori i osuši, a drugi put cveta seme, koje se jasno vidi. Od delikatnih padobrančića koji su povezanim semenkom sa tučkom stvara se bela kugla. Jači vetar nosi ovo seme kroz vazduh i razmnožava preko livade.

On je izuzetno zdrav, izdržljiv i samoodrživ. Ovo nije kultivisana vrsta, već ona koja raste kao korov, kad se mnogobrojno seme, osim vetrom, raznese i uz pomoć nekih životinja. Ukoliko se želi gajiti za salatu, maslačak se lako uzgoji i nije zahtevan po pitanju zemljišta i nege.

Njegovi pupoljci se konzervišu kao kapari, a cvet koristi za takozvani med.

Blagi, slatkasti ukus meda



Većina zna da se i cvetovi jedu, ali malo ko to i radi. Nekako zaziremo od jedenja cveća jer ne znamo šta da očekujemo od njegovog ukusa. Osim toga, bojimo se da se u njemu krije prašina koju nećemo moći da operemo ili pak razne bubice.

Ipak, puno je više benefita da se bacite na žute glavice jer su, kao prvo, finog, blagog, slatkastog ukusa meda. Aromatičan je, a ako je nešto stariji ili pak raste direktno na suncu, može biti gorkast. Ta se gorčina smanjuje ako ga koristite u salati, prženjem ili kuvanjem. Ipak, garantovano, najfiniji je sveži, odmah s livade.

Možete ga nabrati i jesti za doručak ili večeru kao što biste, na primer, rotkvicu, mladi luk ili kakvo drugo sveže povrće. Staviti ga na sendvič ili umešati u salatu.

Takođe, umešan u smesu za palačinke, on se može pohovati ili pak dodati kajgani. Ipak, prava je šteta termički ga obraditi.

Podstiče rad jetre



Cvet, kao i list, sadrži brojne hranljive i lekovite materije. Bogat je antioksidansima kao što su luteolin i kvercetin čijom se konzumacijom mogu smanjiti upale u telu.

U narodnoj je medicini poznat kao biljka koja podstiče rad jetre i pomaže u eliminaciji toksina iz organizma. U slučaju da je cvet gorak, podstaći će lučenje probavnih sokova i poboljšati apsorpciju hranljivih materija i doprineti zdravlju creva.

Cvet možete osušiti za čaj ili razne salate.

Vrste maslačka



Maslačak je prepoznatljivog izgleda. Postoje razlike u izgledu vrsta maslačka koji rastu na različitoj nadmorskoj visini. Sa rastom nadmorske visine, glavice su manje, a listovi su sve veći i otporniji. On se na toploj klimi vremenom uspešno prilagodio i stvorio zaštitu, pa se u Kazahstanu od pojedinih vrsta maslačka proizvodi kaučuk. Ruski maslačak je vrsta sa manjim a otpornim listovima i cvetovima, i upotrebljava se u proizvodnji kaučuka za gume, koji ima široku primenu.

Generalno, ne postoji značajna podela sorti. Osnovni oblik biljke je isti u svim zemljama u području sa umerenom klimom, dok se oblik lista i glavice između vrsta donekle razliku. Razlika se vidi u i debljini lista. U nekim delovima istočne Evroazije cvet maslačka bude manji i svetlije boje. Međutim, način razmnožavanja je isti, kao i njegova samoodrživost i upotrebljivost na mnogo načina.

Sadnja maslačka



Maslačak može uspevati posejan ili posađen u baštama, ali ga nije dobro saditi sa drugim usevima zbog veće količine semena zbog koje se stvara opasnost da uguši druge biljke. Priprema zemljišta je ista kao i za ostale useve, oranjem na 30 cm dubine uz dodatak stajskog đubriva dok veštačka đubriva loše utiču na njegov ukus i kao i cvetanje.

Izuzetno je otporan i može da raste na raznim vrstama podloge. Cvetanje maslačka je pojava u uočljiva na različitim nadmorskim visinama, od nizina do planinskih padina. Bolje je koristiti humusno i rastresito zemljište za uzgoj nego glineno i to radi olakšavanja branja i kasnije uklanjanja korena. Odabir zemljišta je važan i za kvalitet samog ploda, koji želimo da postignemo setvom naših useva.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.