Stiče se utisak da je ceo svet odjednom poludeo za ovim zdravim orašastim plodovima kao da su tek otkriveni, što nikako nije tačno. Dakle, jasno je da uživaju u svojih pet minuta slave, ali mnogima nije jasno zašto je ovaj trend iznenada eksplodirao.

Već početkom godine brojni svetski mediji mogli su da čitaju o 'novom' gastro hitu. Ipak, signali da se nešto sprema mogli su se videti već u jesen 2023. i to u industriji koja nema veze sa hranom. Već tada je nekoliko prestižnih modnih časopisa pisalo o 'it boji' sezone, pistaći zelenoj.

[caption id="attachment_105966" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Stvar je opasno zaokrenula dolaskom ovog leta i kampanjom koja je poharala društvene mreže i kao lavina se izlila mimo kulinarstva. Mnogi su se iznenadili kada su iznenada ugledali table sa pitanjem gde su pistaći.

Nestašica je izazvala internet "pobunu"


O čemu se radilo? Naime, američki lanac brze hrane McDonald's u junu je pokrenuo kampanju za svoje nove sladolede sa dodatkom pistaća. Međutim, ubrzo su naišli na problem koji nisu predvideli – sladoleda je iznenada ponestalo. Tvrdili su, zbog velike potražnje.

Marketinški stručnjaci odlučili su da potencijalni problem preokrenu u svoju korist. Posegnuli su za trikom Amerikanca Seta Filipsa, poznatog na Instagramu kao ( Momak sa znakom)Dude With Sign. On komunicira o aktuelnim temama pisanjem poruka na kartonu, zatim postavlja ove fotografije na svoj profil i ležerno prikuplja lajkove i pratioce iz celog sveta. Kako to izgleda u praksi? Njegov post „Seinfeld je mnogo bolji od prijatelja“ ubrzo je postao viralan, a do kraja januara 2020. imao je četiri miliona pratilaca.

Sada ih je čak osam. Mekdonalds je odlučio da iskoristi ovu isprobanu formulu, pa su na društvenim mrežama postavili sliku čoveka koji drži kartonski natpis na kome piše „Da li je pistaći nestao?“, aludirajući na njegov sladoled.
A onda je „zver puštena sa lanca“. U priču se uključio i poznati proizvođač nameštaja u Hrvatskoj koji je reklamirao nameštaj u boji pistacija. Veliko iznenađenje stiglo je iz lanca auto-kuća i servisnih centara.

Na njihovom natpisu je pisalo: „Nemamo pistaće, ali imamo sličnu boju“. Brojni mediji svakodnevno su objavljivali recepte sa pistaćima uz naslove da je to 'hit leta' ili 'hit godine', što nije zaobišlo ni parfemsku industriju i mirise sa notama pistacija.

Medak: Ovo se dešava ciklično, ali treba znati jednu bitnu stvar

Pistaći su fenomenalnog ukusa, atraktivne zelene boje i dobro deluju i u slanim i u slatkim varijantama. Ali to nije jedina tajna popularnosti. Pitali smo poznatog kuvara Rouge Marina, Marina Medaka, da prokomentariše zašto smo odjednom poludeli za svime što sadrži pistaće.

„Postoji nekoliko koraka da nešto uđe u mejnstrim. Kada PR agencija napravi kampanju na lokalnom tržištu, to postaje toliki 'hipe' i postaje standard. Štaviše, to je povezano sa influenserima, postaje zanimljivo ljudima i odjednom ga vidite svuda. Industrija parfema i drugi proizvođači zajedno ulaze u mainstream proizvod. Na osnovu nekih naših saznanja, to se dešava ciklično kroz povezane događaje“, rekao nam je Medak.

Pitali smo ga da li se povećava i potražnja za hranom koja sadrži pistaće. On nam odgovara potvrdno. „Ljudi žele da vide i probaju, zainteresovani su“. Međutim, hteo je da upozori i istakne jednu važnu stvar. „90 odsto proizvoda od pistacija su veštačke boje, udeo pravih pistaća je minimalan, a kvalitet pod znakom pitanja“, zaključuje on.

[caption id="attachment_105959" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Globalno poslovanje cveta, ali proizvođači su dobili upozorenje


Pistaći su jedan od najpopularnijih orašastih plodova na svetu, a na vrhu liste najvećih proizvođača i izvoznika su SAD, Iran i Turska. SAD su vodeća zemlja sa učešćem od 70 odsto u svetskoj proizvodnji, Iran ima učešće od 18 odsto, a Turska 8 odsto. Izvoz pistacija iz SAD u martu 2024. premašio je prošlogodišnje brojke za 14 odsto, sa ukupnim povećanjem od 56 odsto u isporukama u odnosu na prethodnu godinu.

Iako izvoz pistaća iz SAD trenutno 'blista', postoje upozorenja o globalnoj prevelikoj ponudi ako potražnja ne može da prati projektovani rast ponude. Popularnost pistaća je porasla kako su farmeri povećali svoje zasade u poslednjih 20 godina, što je dovelo do značajnog povećanja hektara i proizvodnje.

Uspeva i u Srbiji


Zanimljivo je da se u Srbiji  uzgajaju orasi, bademi i drugi orašasti plodovi, ali je uzgoj pistaća, poznatih i kao tartufi orašastim plodovima je retkost.

Dejan Jakovljević iz Selišta kod Trstenika se tradicionalno bavi proizvodnjom sadnog materijala. Uzgojom pistaća i prodajom sadnica na ideju je došao pre 5 godina. Video je da u Srbiji postoje sadnice koje nesmetano rastu i rađaju bez ikakve zaštite preko zime i bez bilo kakvog posebnog tretmana.

-U svom vlasništvu imamo 50 stabala pistaća starih 4 godine. To su matične biljke koje se strogo orezuju da bi dale što više pupoljaka za okalemljavanje. Ove godine smo zasadili oko 200 sadnica koje ćemo ostaviti za plodonošenje. - kaže Dejan Jakovljević.

Dejan navodi da njegovo lično iskustvo pokazuje da u samom gajenju pistaća na našem podneblju ne postoji nekih problema oko zaštite ili održavanja i da su pistaći jako otporna biljna vrsta. U sebi imaju smolu jakog mirisa sličnog  misiru bora i zbog toga ih izbegavaju i insekti i divljači.

Sadnja pistaća


Sadnju je kao i za svako drugo voće najbolje obaviti u jesen. Kako bi se biljke adaptirale i akumulirale na vlagu oko korena u toku zime. Imajući u vidu da žile počinju da rastu već krajem februara kao kod lešnika na primer, sadnju je najbolje obaviti bar do kraja januara. Agronomi predlažu i kaleljenje kao jedan od vidova sadnje.

Kako rađaju pistaći


Sadnice počnu da rađaju posle tri četiri godine, ali se ne može očekivati visok prinos u prvim godinama. Potrebno je đubrenje, uništavanje korova, formiranje sadnica i ostalo zalaganje, fizičko i finansijsko. Ako se u obzir uzme cena ploda i prinos od 15kg po stablu u desetoj godini, može se reći da je to isplativa voćna vrsta. Plodovi sazrevaju krajem avgusta i početkom septembra.

Životni vek i sorte pistaća


Pistaći žive jako dugo. Njihov životni vek zavisi od sorte i uslova gajenja. Najgugotrajnije su Iranske sorte i one žive oko 100 godina bez intenzivnih agrotehničkih mera. Kalifornijske sorte traju najkraće (oko 35 godina).

Same agrotehničke mere u cilju povećanja prinosa smanjuju dugotrajnost svakog voća, pa i samih pistaća. Forsiranje i iscrpljivanje biljke skraćuje njen životni vek. U kontinentalnom delu Turske je prosek oko 50 godina.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.