Prekovremeni rad predstavlja rad duži od punog radnog vremena i regulisan je Zakonom o radu. Kako bi se razumelo kada poslodavac može da zahteva dodatni rad, najpre je potrebno definisati šta se smatra punim radnim vremenom.
Prema Zakonu o radu, puno radno vreme iznosi 40 sati nedeljno, osim ako zakonom ili opštim aktom nije drugačije određeno. Ono može biti skraćeno, ali ne ispod 36 sati nedeljno. Poslodavac određuje raspored radnog vremena, uz obavezno poštovanje dnevnog i nedeljnog odmora zaposlenih.
Svaki rad koji prelazi zakonom definisano puno radno vreme smatra se prekovremenim radom i dozvoljen je samo u izuzetnim situacijama.
Kada poslodavac može da uvede prekovremeni rad
Zakon o radu propisuje da poslodavac može da naloži prekovremeni rad samo u određenim okolnostima:
- u slučaju više sile
- kod iznenadnog povećanja obima posla
- kada je potrebno završiti posao koji nije bio planiran u predviđenom roku
Ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, zaposleni je dužan da radi prekovremeno i za to nije potreban njegov pristanak.
Međutim, prekovremeni rad ne sme da postane redovna praksa, već isključivo privremena mera u vanrednim okolnostima.
Koliko najduže može da traje prekovremeni rad
Zakon jasno ograničava trajanje prekovremenog rada:
- najviše osam sati prekovremenog rada nedeljno
- ukupno radno vreme ne sme prelaziti 12 sati dnevno
To znači da zaposleni ne može da radi više od 48 sati nedeljno, uključujući i prekovremeni rad.
U slučaju da poslodavac zahteva rad duži od zakonski dozvoljenog maksimuma, zaposleni ima pravo da takav zahtev odbije.
Koliko se plaća prekovremeni rad
Za svaki sat prekovremenog rada zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu. Zakonom je propisano da uvećanje ne može biti manje od 26 odsto u odnosu na osnovnu zaradu.
Ko može da odbije prekovremeni rad
Zakon posebno štiti određene kategorije zaposlenih kojima prekovremeni rad ne može biti određen ili je moguć samo uz njihovu saglasnost.
Prekovremeni rad ne sme da se odredi:
- zaposlenima koji rade na naročito teškim i štetnim poslovima sa skraćenim radnim vremenom
- zaposlenima mlađim od 18 godina
- zaposlenima kojima bi prekovremeni rad mogao da ugrozi zdravstveno stanje prema nalazu lekara
- trudnicama i zaposlenima koje doje dete, ukoliko bi takav rad bio štetan po njihovo zdravlje ili zdravlje deteta
Takođe, prekovremeni rad moguć je samo uz pisanu saglasnost:
- roditelja deteta mlađeg od tri godine
- samohranog roditelja deteta mlađeg od sedam godina ili deteta sa težim invaliditetom
Kada zaposleni nije dužan da prihvati prekovremeni rad
Ukoliko nisu ispunjeni zakonski uslovi za uvođenje prekovremenog rada ili bi njegov obim prešao zakonska ograničenja, zaposleni nije dužan da prihvati takav zahtev poslodavca.
Odbijanje nezakonito određenog prekovremenog rada ne predstavlja povredu radne obaveze.
Kazne za poslodavce
Poslodavci koji organizuju prekovremeni rad suprotno Zakonu o radu mogu biti novčano kažnjeni, piše Kurir.
Kazne za pravna lica kreću se od 600.000 do 1,5 miliona dinara, za preduzetnike od 200.000 do 400.000 dinara, dok odgovorna lica mogu biti kažnjena sa 30.000 do 150.000 dinara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)