Ipak, iza uspešnog roda ne stoji samo sadnja i zalivanje. Krastavac traži pažljivu negu, redovnu prihranu, dovoljno vode i zaštitu od bolesti. Oni koji se ozbiljnije bave proizvodnjom znaju da najveću razliku pravi dobra priprema zemljišta i pravilno tempirana proizvodnja.

Od semena do prve berbe za nekoliko nedelja

Krastavac voli toplotu i najbolje uspeva na sunčanim parcelama, na zemljištu bogatom organskom materijom. Za klijanje i početni razvoj potrebne su temperature iznad 15 stepeni, dok idealne temperature tokom rasta uglavnom iznose između 20 i 30 stepeni.

Na otvorenom se najčešće sadi kada prođe opasnost od kasnih prolećnih mrazeva, dok se u plastenicima proizvodnja može započeti ranije.

Odlični rezultati postižu se kada se koristi sistem navodnjavanja „kap po kap“, jer krastavac ima plitak korenov sistem i veoma je osetljiv na nedostatak vode. Neujednačeno zalivanje može dovesti do gorkih plodova, slabijeg roda i lošijeg kvaliteta.

Tokom vegetacije biljke se redovno prihranjuju, a proizvođači često koriste i vertikalni uzgoj uz mreže ili kanape, jer se tako biljka bolje razvija, plodovi su čistiji, a berba lakša.

Koliko novca treba za početak?

Za one koji žele da krenu ozbiljnije, plastenik je jedna od najčešćih opcija. Mali plastenik od oko 100 kvadratnih metara može biti dovoljan za početak.

Ulaganje zavisi od kvaliteta opreme, ali okvirna računica izgleda ovako:

 - plastenik sa konstrukcijom i folijom: oko 1.000 do 2.000 evra;

 - sistem za navodnjavanje kap po kap: oko 100 do 300 evra;

 - seme ili rasad: oko 50 do 150 evra;

 - đubrivo i sredstva za zaštitu: oko 100 do 300 evra i,

 - ambalaža, vezivanje biljaka i ostali troškovi: oko 100 do 200 evra.

Ukupna početna investicija za mali plastenik može da bude od oko 1.500 do 3.000 evra, dok je za one koji već imaju objekat i opremu početni trošak znatno manji.

Koliko krastavca može da rodi?

Prinos zavisi od sorte, načina proizvodnje, vremenskih uslova i nege. U dobro vođenom plasteniku od 100 kvadrata moguće je proizvesti približno od 1.000 do 1.500 kilograma krastavca tokom proizvodnog ciklusa.

Najveću cenu proizvođači mogu da postignu kada na tržište izađu ranije, pre nego što velika ponuda obori cenu.

Ako se računa prosečna prodajna cena od oko 150 dinara po kilogramu, prihod od 1.200 kilograma krastavca mogao bi da iznosi oko 180.000 dinara.

Od toga se odbijaju troškovi semena, prihrane, zaštite, vode, ambalaže i drugih ulaganja, koji mogu iznositi nekoliko desetina hiljada dinara.

U idealnim uslovima, proizvođaču može ostati oko 100.000 do 140.000 dinara zarade na 100 kvadratnih metara, ne računajući sopstveni rad.

Najviše zarađuju oni koji pronađu kupca

Iskusni povrtari kažu da sama proizvodnja nije najveći izazov - mnogo je važnije gde i kome se proizvod prodaje.

Oni koji krastavac plasiraju direktno kupcima, restoranima ili na pijaci često mogu da ostvare bolju cenu nego proizvođači koji zavise od otkupljivača.

Veliku ulogu igra i izbor sorte. Za svežu prodaju traže se kvalitetni, ukusni i vizuelno lepi plodovi, dok se određene sorte koriste za preradu i kiseljenje.

Najčešće greške koje prave početnici

Iako deluje kao jednostavna kultura, krastavac može da razočara ako se naprave osnovne greške.

Među najčešćima su:

 - neredovno zalivanje,

 - preterano korišćenje azotnih đubriva,

 - loša ventilacija u plasteniku,

 - sadnja na istom mestu iz godine u godinu,

 - kasna reakcija na pojavu bolesti.

Poseban problem predstavljaju gljivične bolesti koje se brzo šire u uslovima visoke vlage, pa je važno održavati provetravanje i pratiti stanje biljaka.

Da li se krastavac isplati?

Krastavac može biti dobra dopunska zarada za domaćinstva koja imaju zemlju, obezbeđenu vodu i mogućnost plasmana. Najveću šansu imaju proizvođači koji krenu ranije, ulažu u kvalitet i ne oslanjaju se samo na jednu prodajnu opciju.

Za početnike je možda najpametnije krenuti sa manjom površinom, savladati tehnologiju proizvodnje, a tek onda povećavati obim.

Uz dobru organizaciju, krastavac može da donese solidan prihod, ali kao i svaki poljoprivredni posao zahteva svakodnevni rad, znanje i praćenje tržišta.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.